Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d., bio je sudionikom skupa ekonomista u Opatiji u organizaciji osječkog Ekonomskog fakulteta. Ondje je, govoreći o kratkoročnim izgledima Hrvatske, najavio rast osobne potrošnje, bolje razduživanje stanovništva, ali i turizam kao pozitivan rizik.

Pred nama je, i prema vašim prognozama, još jedna dobra turistička sezona?

- Zbog aktualne geopolitičke nestabilnosti može nam se dogoditi povećan priljev turista umjesto njihova odlaska u krizna žarišta kao što su Sjeverna Afrika, Grčka i Turska. S druge strane treba reći da je pokretač rasta na našim glavnim emitivnim tržištima sve više domaća potrošnja, dakle k nama dolaze turisti koji su spremni potrošiti više. I ako se poklope povoljne vremenske prilike, to bi značilo da bi nam se mogla dogoditi još jedna dobra turistička sezona. Prve indikacije toga daju odlični rezultati u pogledu bookinga.

Vlada se odlučila za prodaju svojih udjela u tvrtkama u suvlasništvu. Znajući kakav je stav javnosti oko privatizacije, rekli ste kao bi valjalo ulagati u menadžment očekivanja od privatizacije.

- Riječ je odmicanju od populizma i boljem objašnjavanju zašto se određene mjere moraju napraviti. A privatizacija se mora napraviti. Ona je nažalost previše stigmatizirana, praćena je korupcijskim procesima i skandalima, ali ona će ipak imati svoj epilog. U biti treba isticati pozitivne rezultate privatizacije jer ih ima. Ljudi su vrlo razumni, i sve je stvar kako ćete ih uvjeriti, odnosno usmjeravati njihova ponašanja, pa tako i njihove ekonomske odluke.

Investitori, čini se, Hrvatsku sve manje doživljavaju rizičnom zemljom za ulaganje.

- Investitori smatraju da je ovo trenutak kada bi se mogao dogoditi reset u hrvatskoj ekonomskoj politici, dakle da bi stvari mogle krenuti nabolje u smislu fiskalne konsolidacije. Priželjkuje se da država smanjuje svoj pritisak na rast premije na rizik, ali isto tako da dođe do pada troška rizika u bankarskom sektoru, posebice nakon operacije konverzije švicarskog franka. I kada bi se još kroz porezne poticaje banke potaknule na otpis neprihodujućih kredita, trošak rizik bi pao i to bi rezultiralo nižom cijenom financiranja za gospodarstvo. D.Kuštro