Objavljeno 29. travnja, 2016.
Oporba se protivi mirovinskoj reformi, a da je na vlasti isto bi učinila, kaže Novotny
Vezani članci
OREŠKOVIĆ TRAŽI POTPORU GRAĐANA ZA VLADINE MJERE:
Nakon što je Vlada usvojila Nacionalni program reformi, njegov sadržaj i značenje komentirali su nam ekonomski stručnjaci. Kako nam je rekao ekonomski analitičar Damir Novotny, to je kompromisna verzija da bi se zadovoljilo zahtjeve Europske komisije. Vidjet ćemo, kaže, kako će to izgledati kada to budu zakonski prijedlozi. Novotny smatra kako dosad objavljene informacije ne obećavaju da su to mjere koje se mogu provesti u kratkom roku.
- I to ne samo zbog proceduralnih razloga. Teško je u kratkom roku provesti, primjerice, prodaju udjela u Podravci, jer za to treba bar pola godine. Suštinsko je pitanje je li realno iz prodaje državne imovine osigurati toliko novca kao što je planirano. S druge strane, strukturne teme, kao što su promjene u mirovinskom sustavu, nisu uspjeli usuglasiti sa sindikatima koji im se protive, iako ne znam zašto su uopće bili uključeni u to. To hoće li se raditi do 65. ili 67. godine je socijalno i političko pitanje, a ne sindikalno. A tome se protivi i oporba, koja danas govori protiv toga, a da je sutra na vlasti isto bi učinila - rekao nam je Damir Novotny.
Puno improvizacije
On smatra kako je očito bilo problema i s usuglašavanjem unutar koalicije, iako se još ranije znalo da se taj program mora sastaviti. Stoga drži kako je u svemu tome dosta improvizacije.
- Već desetljeće se zna da je bolnički sustav veliki problem. Ne mogu tu male mjere pomoći jer se godišnje stvori manjak od 3 do 4 milijarde kuna, više nitko točno ne zna koliko je to zapravo. Svake godine neka vlada sanira zdravstveni sustav i onda se opet stvori deficit. Znači, to je objektivno strukturni problem koji se mora riješiti na strukturnoj razini. Na ovaj način, spajanjem dviju bolnica, on se ne rješava. Optički se nešto radi, ali suštinski problemi nisu samo u fiksnim troškovima bolnica, nego u sustavu zdravstvene zaštite, načinu na koji se ona u cjelini organizira. Preslaba je funkcija primarne zdravstvene zaštite kao “branitelja” ulaska u bolnički sustav. A on je potpuno otvoren, sa svih bokova se ulazi u njega. To je potpuna neefikasnost i ta reforma spajanja bolnica nije suštinska reforma - kaže Novotny.
- Teško je reći koliko je Vladin plan reformi samo popis želja koji je poslan u Bruxelles da bi se zadovoljila forma ili se, pak, radi zaista o ozbiljnim namjerama Vlade da te mjere uskoro i provede. U planu reformi ima priličan broj ekonomskih mjera koje bi dugoročno mogle ubrzati rast gospodarstva i stabilizirati sustav, ali i kratkoročno donijeti niži standard za građane, osobito određene skupine društva. Stoga treba očekivati i otpor, posebno sindikata, zbog čega možemo biti skeptični oko toga hoće li sve te ekonomske mjere biti i provedene te u kojem roku - rekao nam je Željko Požega, stručnjak za ljudske resurse s Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Utjecaji poreza na nekretnine
Podsjeća da se o uvođenju poreza na nekretnine govori već godinama te kako se generalno radi o porezu koji plaćaju imućniji i koji ima pozitivne efekte, ali preduvjet ubiranja toga poreza su sređene zemljišne knjige. “Treba znati da je uvođenje i ubiranje toga poreza prilično skupo, a novac koji će se prema projekcijama prikupiti neće bitno napuniti državni proračun. Zbog toga treba dobro razmisliti treba li uvoditi taj porez i u kojem obliku, odnosno da li uvesti plaćanje na svaku nekretninu koja nije prva i po kojoj stopi, jer isti porez može imati negativne efekte na tržište nekretnina”, upozorava Požega.
Kada je riječ o daljnjoj informatizaciji javne uprave i smanjenju broja državnih i javnih službenika, to pozdravlja, dok kod uvođenja sustava plaćanja prema učinku, odnosno uvođenja većih plaća boljim radnicima, kaže, treba biti vrlo oprezan jer može doći do “bumerang efekta”. “Radi se o vrlo kompleksnom sustavu plaćanja koji treba znati postaviti, a prema prvim naznakama kako to Vlada misli učiniti prilično sam skeptičan. Ako se želi državne i javne službenike motivirati na bolji rad, onda njihovo ocjenjivanje nikako ne smije raditi nadređeni i na godišnjoj razini, budući da pravila struke nalažu da radni učinak mora mjeriti računalo i praćenje treba biti na tjednoj ili mjesečnoj razini”, upozorava Požega.I.Bošnjak
DAMIR NOVOTNY
ekonomski analitičar
Porez na imovinu neizbježan
Porez na imovinu je, kaže Novotny, neizbježna mjera. “U ovom trenutku imamo nekoliko parafiskalnih oblika koji zamjenjuju porez na imovinu. I to je potpuno nepregledno, to su razni doprinosi i naknade, komunalni i ini, neujednačeni u cijeloj Hrvatskoj, ovisno o jedinicama lokalne samouprave. U principu je porez na imovinu porezni oblik koji se tiče jedinica lokalne samouprave i njihovih prihoda. Uvođenje tog sustava je neizbježno i u velikoj većini europskih zemalja već postoji. To se izbjegavalo zbog niza razloga i nije glavni argument bio nesređene zemljišne knjige nego otpor većine građana koji imaju neku vrstu imovine, kao neku vrstu štednje. A pokazalo se da nije štednja, jer ono što se ne može pretvoriti u novac nije štednja”, ističe Novotny.
ŽELJKO POŽEGA
Ekonomski fakultet u Osijeku
To nije reforma zdravstva
- Zdravstvo koje nam je u ogromnim problemima i generira velike gubitke neće spasiti povećanje dopunskog osiguranja, spajanje odjela i obveza plaćanja hitne pomoći za pacijente kojima ta pomoć nije nužna. Zapravo je neozbiljno te mjere nazivati reformom zdravstva. Reforma zdravstva bi značila zatvaranje bolnica koje zjape prazne i uvođenje plaćanja mnogih usluga, kao u nizu razvijenih zemalja gdje je sve osim osnovnog liječenja luksuz. Nažalost, naši ljudi ne cijene dovoljno socijalno zdravstvo koje imamo, niti razumiju da smo po cijeni dopunskog osiguranja još ispod prosjeka europskih zemalja. Odlazak u mirovinu sa 67 godina i penaliziranje ranijeg umirovljenja donijet će pak kratkoročno stabilnost mirovinskog sustava, ali dugoročno ostaje velik problem omjera broja radnika i umirovljenika. Pomicanje starosne granice odlaska u mirovinu ima i posredne negativne posljedice za pronatalitetnu politiku kao i kvalitetu života građana - rekao nam je Požega.
MOŽE NAM SE “DOGODITI GRČKA”
- Nisam fasciniran. To je jednostavno tehnički odrađeno na zahtjev Europske komisije, ali suštinski nije ništa posebno. Ne trebamo mi to raditi zbog njih, zdrav razum nalaže da se troškovi uravnoteže jer je nemoguće dovijeka se financirati tako da budemo u minusu na računu - zaključuje Novotny, dodajući kako bi najsretnije rješenje bilo kada bi se ostvario konsenzus oko toga, no zbog ideoloških razlika toga nema. “Zato nam se nažalost može dogoditi ono što se dogodilo Grčkoj, da upadnemo u takve poteškoće da se financirati javni dug više neće moći pa će se to morati na silu rješavati”, zaključuje Novotny.
HSU NAJAVIO REFERENDUM ZBOG DOBNE GRANICE ZA MIROVINU
Hrvatska stranka umirovljenika protivi se namjeri Vlade da produži radni vijek sa 65 na 67 godina i najavljuje da će protiv takvog zakonskog prijedloga pokrenuti skupljanje potpisa za referendum, kako bi građani sami odlučili žele li da im se produlji rok za odlazak u mirovinu. “Situacija je apsurdna i jedini lijek protiv ove mjere jest da narod uzme stvar u svoje ruke, a mi ćemo mu dati priliku. U trenutku kada ćemo vidjeti zakonski prijedlog ići ćemo skupljati potpise za referendum pa neka građani odluče direktnom demokracijom”, rekao je u četvrtak predsjednik HSU-a Silvano Hrelja na konferenciji za novinare. Hrelja očekuje da će izmjene mirovinskog zakona biti predložene u drugoj polovini godine budući da bi trebale stupiti na snagu početkom 2017. Izvijestio je i da je HSU dosad prikupio 63.083 potpisa protiv povećanja cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja.(H)
ANALITIČARE
BRINU ROKOVI U KOJIMA VLADA PLANIRA PROVESTI REFORME
HSLS PODRŽAVA PAKET REFORMI
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika izjavio je u četvrtak kako nije bio pozvan na zajedničku sjednicu klubova stranaka vladajuće koalicije koji su u četvrtak ujutro raspravljali o Vladinu planu reformi. Kazao je kako ga o zajedničkom sastanku nitko nije obavijestio, ali to ne znači njegov prekid suradnje s HDZ-om. Čelnik HSLS-a Darinko Kosor potvrdio je u četvrtak da je njegov saborski klub bio pozvan na sjednicu klubova stranaka vladajuće koalicije na temu Vladina plana reformi koje će njegova stranka u cijelosti prihvatiti. “HSLS podržava u cijelosti reformski paket. To smo komunicirali s građanima na izborima i zato su nam oni dali relativnu većinu da formiramo hrvatsku Vladu da bi se provodile reforme, jer Kukuriku većina ih nije provodila”, rekao je Kosor novinarima u Saboru. Normalno je, kaže, da imaju komentar na porez na nekretnine. “Podržavamo da se komunalna naknada pretvori u pravi porez na nekretnine jer komunalna naknada je ostatak iz komunizma”, smatra Kosor.(H)