Novosti
POTVRĐENA PROMJENA PLANA GRADNJE KORIDORA 5C

Umjesto autoceste, kroz
Baranju samo brza cesta
Objavljeno 26. travnja, 2016.
Procijenjena vrijednost gradnje prve faze ove prometnice je 520 milijuna kuna

Na cestovnom koridoru 5C kroz Baranju gradit će se u prvoj fazi, umjesto autoceste u punom profilu (šesterotračne), dvosmjerna ili tzv. brza cesta, koja će biti dograđena u auto cestu u punom profilu tek kada se za to steknu uvjeti - odgovarajući promet i financijska sredstva za gradnju.

Službena je to informacija koju smo dobili od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture o nastavku gradnje autoceste na koridoru 5C kroz Baranju.

- Za dionicu autoceste Beli Manastir – Osijek 2009. godine ishođena je građevinska dozvola za puni profil autoceste. S obzirom na stanje prometa na izgrađenim dionicama autoceste od Osijeka do čvora Sredanci (A3) i financijsku situaciju, izrađena je projektna dokumentacija za faznu gradnju autoceste te je ishođena izmjena građevinske dozvole tijekom 2015. godine. Fazna gradnja autoceste podrazumijeva gradnju jednog kolnika (dvosmjeran promet) od Belog Manastira do mosta Drava te punog profila autoceste od mosta Drava do čvora Osijek. Također se planira fazna gradnja granične dionice autoceste od granice s Mađarskom do Belog Manastira. Dogradnja u puni profil autoceste izvodit će se kad dođe do povećanja prometa, navode iz Ministarstva u odgovoru na naš upit.

Važno je napomenuti da i Mađarska planira gradnju autoceste u fazama, s obzirom na količinu prometa na njihovim izgrađenim dionicama.

Kada će biti građena druga faza autoceste do punog profila, može se samo pretpostaviti i ona će sigurno najvećim dijelom ovisiti o završetku gradnje autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu. Lako je pretpostaviti da bi situacija mogla biti baš kao s osječkom južnom obilaznicom, čija je druga faza, gradnja njezinog južnog kolnika završena 2015., odnosno 26 godina nakon završetka gradnje prva faze. Naime, sjeverni kolnički trak obilaznice građen je od 1973. do 1989. godine, dok je dogradnja južnog kolničkog traka odgođena zbog, u tom trenutku, nedovoljnog prometnog opterećenja.

U Ministarstvu navode kako je za poddionicu autoceste od Belog Manastira do mosta Drava izrađena projektna dokumentacija, ishođena građevinska dozvola za faznu gradnju, provedeni su pripremni radovi (sječa šume, izmještanje instalacija) dok je otkup zemljišta u završnoj fazi.

Procijenjena vrijednost gradnje prve faze autoceste (jednog kolnika za dvosmjeran promet) od mosta Drava do mađarske granice, prema podacima Ministarstva iznosi 520 milijuna kuna.

Do polovice ove godine na Dravi će biti završena gradnja mosta koji je u punom profilu autoceste. Upravo u to vrijeme, u suradnji s investitorima iz BiH, počet će gradnja mosta na Savi kod Svilaja. Bit će to zapravo jedine kapitalne investicije u prometnu infrastrukturu ove godine na području istočne Hrvatske.

Igor MIKULIĆ
Svilaj budući veliki granični prijelaz s BiH

Na drugom kraju slavonske dionice autoceste na koridoru 5C, prema granici s Bosnom i Hercegovinom, ovoga ljeta će početi gradnja mosta na Savi kod Svilaja.

- Dionica autoceste od čvora Sredanci (A3) do mosta Sava već je sagrađena te je u sklopu dionice sagrađen i plato za granični prijelaz za promet roba i putnika Svilaj. Ministarstvo financija priprema projektnu dokumentaciju za objekte visokogradnje graničnog prijelaza te je planirana dinamika gradnje usklađena s dinamikom gradnje mosta - kažu nam u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Gradnja se planira s pomoću novca iz EU fondova

Planirani početak gradnje prve faze autoceste od granice s Mađarskom do mosta Drava je kraj 2017. godine. U tijeku je novi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš kako bi se gradnja mogla aplicirati za sufinanciranje preko EU fondova.

Kako smo pisali u veljači ove godine, prema informacijama Hrvatskih autocesta, za gradnju dionice od Belog Manastira do granice s Mađarskom u tijeku je izrada projektno-tehničkog elaborata usklađenja trasa autocesta (tehničkih elemenata) na spoju autocesta na granici. Nakon provedene koordinacije i s hrvatske i s mađarske strane granice bit će potrebno izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju i ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu. Ako se bude tražila mogućnost financiranja gradnje te ceste novcem iz EU fondova, prijava će morati biti zajednička, s Mađarskom. A to će, očekuju u HAC-u, bitno usporiti cijeli projekt.