Najavljena reforma mirovinskog sustava, kao dio paketa promjena koje će Vlada predstaviti Europskoj komisiji, očekivano je izazvala veće zanimanje javnosti od drugih tema.

Ako sve bude onako kako je ovih dana objavljeno, postupno povećanje radne dobi sa 65 na 67 godina tako bi umjesto 2030. započelo već 2025. godine, a tu su i kasniji odlazak u prijevremenu mirovinu (uz uvjet propisanih godina staža moglo bi se u nju ići najranije sa 64 godine) te dodatna penalizacija takvog odlaska s 0,3 posto po mjesecu.

Hrvatska već u svom zakonu ima obvezu rada do 67. godine, i muškarci i žene, ali uz napomenu da bi to u cijelosti postalo aktivno do 2038. godine, završetkom prijelaznog razdoblja u kojemu bi se on postupno povećavao. To prijelazno razdoblje za muškarce ide od 2030. do 2038. godine, a za žene je krenulo od 2014. (jer su dosad ranije išle u mirovinu, pa im se radni vijek sada postupno povećava do muške granice) i završava također 2038. godine.

- Ovdje se sada radi o ubrzavanju tog odlaska u mirovinu sa 67 godina i dijelom destimuliranju odlaska u prijevremenu mirovinu skraćivanjem razdoblja s pet godina na tri te smanjivanjem iznosa za prijevremenu mirovinu. Meni se čini da je riječ o prijedlogu koji je za hrvatske prilike razuman. On je na prvi pogled možda dosta neugodan za ljude jer će se morati duže raditi nego što je to bilo dosad, međutim ta mjera s dva gledišta ima i povoljan učinak. Jedan je, naravno, sa strane države. S obzirom na to kako se očekuje da će ljudi duže raditi, onda će duže uplaćivati i doprinose, pa će više novca završiti u proračunu. S druge strane, s obzirom na to da će ljudi morati ići u mirovinu sve kasnije, onda će i priljev u mirovinski sustav biti sporiji i bit će manji izdaci. Na taj će se način financijska stabilnost državnog mirovinskog sustava popraviti - kaže Danijel Nestić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu, dodajući kako je to pogled sa stajališta javnih financija, koje nam nisu u osobito dobrom stanju. Međutim, dodaje, ima tu jedna stvar koja često ostane neizrečena, a koju drži vrlo važnom.

- Radeći duže i skupljajući više staža, ljudi će imati veće mirovine. Već i danas postoji dio ljudi koji nije sretan kada mora otići u mirovinu. Naravno, to nisu teški poslovi, međutim, svaka nova godina rada donosi vam veću mirovinu. To je jedan od elemenata kojima se želi postići više mirovine u Hrvatskoj. Hrvati u prosjeku imaju relativno malo staža kada odlaze u mirovinu i upravo je to jedan od razloga zašto su naše mirovine male - kaže Nestić. Ističe, pak, da za dio doista teških poslova postoje mogućnosti da preko beneficiranog radnog staža ranije odlaze u mirovinu, a dio onih koji će biti vidljivo narušenog zdravlja mogu birati invalidsku mirovinu, a oni koji žele zbog drugih razloga ranije u mirovinu imaju opciju prijevremene mirovine, ali će ona onda biti nešto niža.

- Znam da to zvuči pomalo šokantno, ali naprosto ljudi sve duže žive. I očekivano vrijeme primanja mirovine je sve duže, pa naravno da državni mirovinski sustav dolazi u probleme. Ovo je proces koji pogađa sve zemlje Europe. Brojni poslovi nisu više toliko teški i nije nevjerojatno da ih i stariji ljudi obavljaju. A dio ih može otići u prijevremenu mirovinu, ali će ona biti manja - zaključuje Nestić.

Specijalist medicine rada Dragan Terzić rekao nam je, pak, što se tiče dosadašnje granice za umirovljenje od 65 godina, da je ona općenita, a dobro se zna da postoje poslovi koji se mogu obavljati i u starijoj dobi.

- To su više poslovi intelektualnog tipa. A kod poslova koji su više fizičkog karaktera, onih s posebnim uvjetima rada, radna sposobnost mnogo prije opada. Danas imamo još i masovni rad za računalom, kao novu vrstu poslova, a to sve više ljudi radi više od četiri sata dnevno, što se smatra poslom koji treba određeni zdravstveni nadzor. Ti su poslovi isto zahtjevniji i teško da bi s medicinskog gledišta bilo opravdano produljenje radnog vijeka - zaključuje Terzić.