Objavljeno 22. travnja, 2016.
Produženje dobi za mirovinu, privatizacija dijela javnih poduzeća, poskupljenja u zdravstvu...
Nakon što su se u javnosti pojavile informacije o prvim reformama koje će Vlada predstaviti Europskoj komisiji, neke od njih izazivale su polemiku.
U premijerovu planu reformi četiri su ključna poglavlja - makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost, bolje poslovno okruženje, učinkovitija javna uprava i pravosuđe te kvalitetnije obrazovanje za tržište rada. Stabiliziranje javnog duga i smanjenje deficita planira se postići kroz privatizaciju dijela javnih poduzeća, odnosno prodajom likvidne imovine (uglavnom turističke plus Podravka). Europskoj komisiji predlažu se i reforma mirovinskog sustava, zdravstva te sustava socijalne skrbi. Reforma mirovinskog sustava uključivala bi povećanje radne dobi sa 65 na 67 godina od 2025. godine, kasniji odlazak u prijevremenu mirovinu te dodatno kažnjavanje takvog odlaska s 0,3 posto po mjesecu. Planira se uvođenje imovinskog cenzusa za socijalne naknade, uz uštede od 560 milijuna kuna. U zdravstvu je riječ o smanjenju troškova kroz povećanje cijena dopunskog osiguranja te reorganizaciju hitne službe. Ići će se i u porezne izmjene, ali tek od 2017. godine te će se EK pokušati pojasniti da nisu usklađene zemljišne knjige pa bi se porez na nekretnine prolongirao bar do 2018. godine. Priprema se i reforma javne uprave u tri smjera: povećanje učinkovitosti kadra, jedinstveni zakoni o plaćama državnih i javnih službenika te umrežavanje tijela državne i javne uprave i online dostupnost usluga. Želi se poboljšati i zakonodavni okvir te smanjiti broj dana za donošenje prvostupanjskih presuda u pravosuđu. U planu je i početak eksperimentalne provedbe kurikularne reforme.
Snažnije u privatizaciju
Nacionalni program reformi sljedeći bi tjedan trebao biti pred ministrima, a do kraja mjeseca predan Europskoj komisiji.
Ekonomski stručnjak Damir Novotny kaže kako je problem što nabrojeno nisu reforme, nego paketi mjera unutar postojećeg okvira političke ekonomije.
- EU zamjera Hrvatskoj što ne poduzima snažnije mjere za jačanje privatnog sektora. Mi se još ne odričemo vodeće uloge države i mislimo da možemo poboljšanjima u državnom sektoru napraviti pomake kako bi se ekonomija brže razvijala, a to nije moguće. Znači, treba snažnije ići prema privatizaciji državnih poduzeća, što se u ovom trenutku očito nijedna politička opcija ne usudi pokrenuti. Spominje se tek nešto malo od toga. Nažalost, hrvatski privatni sektor je vrlo slab, a državni sektor, prije svega poduzeća, izrazito neučinkovit. Unutar državne uprave nismo ni puno lošiji od nekih drugih zemalja, nije tu glavni problem. Pravosuđe jest problem jer je politika previše duboko igrala oko njega i nije osigurala onu učinkovitost pravne države i vladavine prava koja je važna za poslovno okruženje. To je jako važna reforma - kaže Novotny. On smatra da, što se tiče ključnih poteza u stabilizaciji javnih financija, Vlada mora biti odlučnija u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.
Socijalne reforme bez odgode
- To je osjetljivo, ali se mora provesti. Ljudski vijek je duži i ključni je hrvatski problem što je previše ljudi u mirovini. I tu se mora nešto napraviti. Nijemci su omogućili mladim umirovljenicima povratak u sferu rada, imaju neke skraćene poslove, mi bismo se na te reforme trebali osloniti, a oni su skloni i pomoći. Tamo su se političke elite udružile oko reformi i sada je Njemačka jedna od najprosperitetnijih ekonomija u Europi i svijetu. Čak je i Italija bila bolja od njih prije desetak godina. Reforme se u socijalnoj sferi - mirovinskom i zdravstvenom sustavu - ne mogu odgađati. Imamo 14 bolnica koje zjape prazne i svi znaju da je to višak i da treba nešto napraviti. A spajanje dviju bolnica nije ništa, kada u Kninu imamo posve praznu veliku bolnicu - zaključuje Novotny.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako su sindikati bili uključeni, zajedno s poslodavcima, u pripreme europskog semestra, što bi značilo i pripremu Nacionalnog programa reformi.
- No, postalo je sasvim jasno da neće biti velike vajde od toga i da se to zapravo više okrenulo formi. Jer je već ranije bilo bjelodano da je predsjednik Vlade poslao pisano obveze Vlade prema Europskoj komisiji, gdje se obvezao i na skraćivanje prijelaznih razdoblja za izjednačavanje žena i muškaraca za punu starosnu mirovinu od 65 godina, kao i za povećanje dobi za umirovljenje. Pa ispada da je ovo bilo pro forme. No, sindikati su ušli u te razgovore, dali svoje konkretne primjedbe i prijedloge i pri tome se vrlo jasno protivili tom skraćivanju prijelaznog razdoblja u svezi s umirovljenjem, kao i drugim pitanjima - kaže Sever.
Igor BOŠNJAK
SPORAN ODNOS BROJA ZAPOSLENIH I UMIROVLJENIKA
Oporba je u četvrtak napala najavu promjena u mirovinskom sustavu, poručivši da je to još jedan Vladin udar na građane i da Sabor mora ustati protiv toga. “Nakon invazije na medije, represivni sustav i zdravstvo, sada se napada mirovinski sustav, osnovu socijalne sigurnosti”, ustvrdio je Mirando Mrsić (SDP). Mrsić tvrdi da se ide se za tim da građani, zaposlenici, mladi budu siromašni građani, a da se pogoduje kapitalu i poslodavcima. On, kao i Silvano Hrelja (HSU), naglasili su problem radnika koji idu u prijevremenu mirovinu, rekavši da ljudi to ne rade jer to žele, nego jer moraju, jer im propadaju tvrtke, jer poslodavci prvo otpuštaju najstarije radnike. Ovo nisu reforme, ovo je dodatno kažnjavanje onih koji su najviše radili i pridonijeli u mirovinski sustav”, kaže Hrelja. Ta je tema bila povod i za saborsku stanku koju su zatražila četiri oporbena i klub HDZ-a. “Ne bismo trebali dirati ono što je stabilno i održivo, nego unaprjeđivati ambijent u kojem se može postići dugoročna održivost mirovinskog sustava”, kaže Goran Beus Richembergh. Uvjeren je kako se to ne može postići penalizacijom ranijeg odlaska u mirovinu, nego otvaranjem novih radnih mjesta, odnosno širenjem baze za naplatu doprinosa. Vladu je pozvao da ne šalje loše poruke i ne širi strah među gotovo nezapošljivim građanima. Ivan Šuker (HDZ) oporbi je uzvratio optužbom za politikantstvo. “Nitko iz Vlade ništa nije rekao, 'ajmo mi u juriš”, kaže Šuker. “Kad netko uzme šest milijardi iz mirovinskog sustava da bi smanjio javni dug, onda je to fenomenalan reformski potez, kad smanji doprinos u zdravstvu, onda to nije podilaženje krupnom kapitalu, kako se danas govori. Ovo me podsjeća na trčanje na potpisivanje referenduma o Zakonu o radu. Znate koliko nas je to koštalo? Petnaest milijardi”, rekao je Šuker, koji najvećim problemom smatra odnos broja zaposlenih i umirovljenika.(H)
KREŠIMIR SEVER
NHS
Ide se naruku privatnim osiguravateljima
- Protivimo se izmjenama u sustavu zdravstva kroz koje ispada da koliko novca platiš, na toliko zdravlja imaš pravo. Tu je i poskupljenje police za dopunsko osiguranje, što smatramo nepotrebnim jer je taj sustav poslovao pozitivno. I povećanje participacije vezano uz dane u bolnici je također neprihvatljivo jer mi u Hrvatskoj za to nemamo sredstava. To ide naruku privatnim osiguravateljima koji nude jeftinije police, ali za mlade, a starijima nude skuplje. Na kraju bi se moglo dogoditi da mlađi, kod kojih je rizik osiguranja niži, završe kod privatnih osiguravatelja, a stariji, s prosječnom mirovinom od 2300 kuna, nemaju otkud platiti ni jeftiniju policu dopunskog preko HZZO-a, a kamoli neku skuplju. Pa se čak i s poskupjelim osiguranjem na 89 kuna neće moći pokrivati trošak njihova liječenja jer će nedostajati ovi mlađi koji su tu solidarno uplaćivali. Što će vjerojatno rezultirati dodatnim poskupljenjima - zaključuje Sever.
EUROPSKA KOMISIJA NEĆE BITI ZADOVOLJNA
- Europska komisija ovim neće biti zadovoljna, to nisu dovoljno odlučne mjere. Uz projekciju od dva posto rasta i 15-ak milijardi kuna samo kamata ove godine. Što ako se povećaju kamatne stope? Prije svega se mora riješiti pitanje izvora deficita i te rupe trajno začepiti, a to ovdje nije napravljeno u mirovinskom i zdravstvenom sustavu koji kreiraju gubitke. Tu su i državna poduzeća koja opterećuju proračun, HAC i grupa autocestarskih poduzeća, HEP koji radi dobro kada ima vode, inače ne, i velika rasprava oko Ine. Predlagao sam da se Ina privatizira sada, kada su cijene nafte niske i očekuje se još 10-ak godina pad potražnje. Naftni biznis više nije tema, nikomu ne treba. Treba vidjeti kako prodati udjele, što će vlada s njima. Ako ih je MOL spreman kupiti, neka mu ih proda, po transparentnim uvjetima, a ne ispod žita. Ili neka idu na burzu. Imamo golem javni dug - 86 do 87 posto BDP-a, a zna se da je već iznad 55 do 60 posto to nemoguće kontrolirati - kaže Novotny.