Razvojni projekti i korištenje novca iz fondova Europske unije svojevrsna su mantra koju ponavljaju državni politički čelnici kao i oni na lokalnoj razini.
Fondovi su za Hrvatsku velika uzdanica s obzirom na to da država jednostavno nema proračunskih sredstava za bilo kakva ozbiljnija infrastrukturna ulaganja. Novcem iz EU fondova financira se, a očekuje se kako će se ubuduće još i više financirati, gradnja velikih i malih infrastrukturnih objekata - vodovoda, kanalizacijskih sustava, mostova, aerodroma, ali i unapređenje proizvodnih procesa u poduzećima, marketinške aktivnosti, povećanje energetskih učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije itd. Oni sposobni u pojedinim gradovima i županijama davno su shvatili kako priprema projekata koji će se financirati europskim novcem donosi veliku korist. Zbog toga su i formirali stručne timove koji se ciljano i bave pripremom projekata. Osijek se, recimo, u tome za sada ima čime pohvaliti, što je ipak neka druga tema.
Bez stručnjaka i novca
No, pravo je pitanje što je s malim sredinama, siromašnim općinama koje nemaju ni kadrovske, ni administrativne, ni financijske kapacitete za privlačenje sredstava kojima će financirati svoj razvoj. Drugim riječima, nemaju stručnjaka sposobnih za pisanje europskih projekata, takve općine u pravilu nemaju ni novca nužnog za sufinanciranje europskih projekata, jer novac iz EU fonda nikada ne pokriva projekt u potpunom iznosu.
Zbog nedostatka stručnjaka u siromašnim sredinama događa se i događat će se paradoks da oni kojima je novac nužan za razvoj ne mogu doći do njega, a da se novac iz kohezijskog fonda, koji upravo služi da se smanji razlika između razvijenih i manje razvijenih, umjesto siromašnima prelije bogatima.
To pitanje postavili smo nedavno Ivani Maletić, zastupnici u Europskom parlamentu, koja nam je kazala kako je problem administrativnih kapaciteta mučio i druge države članice EU-a i on se mora rješavati sa središnje razine. Naglasila je kako i za rješavanje takvih problema koristiti novac EU fondova, koji je posebno namijenjen tehničkoj pomoći i jačanju administrativnih kapaciteta.
- U ovoj fazi taj novac ne treba usmjeravati u Zagreb i ministarstva, nego regionalno, kako bi se jačale županije, gradovi, općine, županijske razvojne agencije, LAG-ovi, tako da na različitim razinama imamo više ljudi koji dobro znaju pripremiti projekt, što je ključno. Na natječajima će uvijek više bodova dobivati projekti iz manje razvijenih regija. No, ako nema projekata, onda nema ni takve prednosti - kazala nam je Maletić.
Uspješni Tompojevci
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić u svojoj je općini Tompojevci bio uspješan u povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU-a. I on je svjestan problema malih sredina koje nemaju ni financijskih mogućnosti, a ni stručnog znanja da pripremaju projekte koji će se financirati iz EU-a.
- Imao sam dobro iskustvo, osnovao sam razvojnu agenciju TINTL (Tovarnik, Ilok, Nijemci, Tompojevci, Lovas) i proveo u njoj osam godina. Bili smo uspješni jer tu je radila ekipa koja se isključivo bavila projektima, a ne npr. prevođenjem dokumenata i sličnim poslovima, nego prepoznavanjem problema i potreba iz kojih su nastajali projektni prijedlozi koje smo prijavljivali na natječaje. I imali smo, moram to reći, mnogo više neuspješnih pokušaja nego uspješnih, a ipak smo uspjeli povući oko 13 milijuna eura. Ipak, ovo što ste spomenuli za male sredine i pripremu EU projekata doista je problem. U malim sredinama zaposleno je premalo ljudi da mogu uspješno koristiti fondove. Izabrane osobe na neku dužnost morat će znati pravila i tko ne bude bio spreman pripremati projekte koji će biti financirani iz fondova EU-a, neće uspjeti. Neće biti dovoljno samo angažirati neku agenciju ili konzultanta, u općinama će morati znati kako funkcionira sustav - kaže Panenić.
Urbane aglomeracije većih hrvatskih gradova nude jedno od rješenja. Primjerice, nedavno osnovana urbana aglomeracija Osijek okuplja gradove Osijek, Valpovo i Belišće te još 16 općina - Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Erdut, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Koška, Petrijevci, Punitovci, Šodolovci, Tordinci, Vladislavci i Vuka. Zanimljivo je kako se Općina Tordinci priključila osječkoj aglomeraciji iako je administrativnno u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U svakom slučaju udruživanje u aglomeraciju osigurava i malim općinama mogućnost korištenja izdašnih europskih financijskih izvora za razvoj, što bi im kao samostalnim “igračima” bilo neusporedivo teže.
Sami i nemoćni
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a pokrenulo je Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije pilot-područja malih gradova na ratom pogođenim područjima. U taj program uvršteni su s područja Slavonije i Baranje gradovi Beli Manastir i Vukovar te općina Darda, uz još Benkovac, Knin i Petrinju. Oni su dobili priliku poboljšati svoju cjelokupnu gospodarsku sliku te povećati atraktivnost življenja svoga stanovništva. Ukupna financijska vrijednost ovog programa, financiranog iz EU fonda za regionalni razvoj je 120 milijuna eura.
No, ni natječaji za potpore u aglomeracijama i ovim deprimiranim gradovima ne obuhvaćaju sve male i siromašne općine. Mnoge od njih ostaju i dalje “same” i nemoćne.
Predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić kaže kako u nekoj jedinici lokalne samouprave nedostatak kadrovskih, financijskih i administrativnih kapaciteta ukazuje zapravo na potrebu da se takva jedinica prikloni snažnijoj jedinici - drugoj općini ili gradu, ili da se više općina udruži, jednostavno rečeno zbog opstanka.
- Ponovno se vraćamo na priču o velikim razlikama u indeksima razvijenosti i BDP-u u pojedinim regijama i područjima Hrvatske. Malima je svakako vrlo teško natjecati se s velikim igračima, no ako se neka jedinica lokalne samouprave ne može razvijati, onda jednostavno gubi smisao i zapravo nema razloga da postoji kao samostalna, samo da bi sama sebi bila svrha - kaže Ribić.
U ovom slučaju otvara se ponovno tema sve manje održivog teritorijalnog ustroja Hrvatske sa 128 gradova i 428 općina. Predstavnici sadašnjeg vladajućeg Mosta reformu lokalne i teritorijalne samouprave isticali su kao jedan od svojih bitnih programa, no o njoj se sada ne govori. I slavonski regionalci - HDSSB - zauzimaju se za teritorijalni preustroj. Saborski zastupnik HDSSB-a Josip Salapić podsjetio je kako je ta stranka u startu formiranja sadašnje državne vlasti dala potporu u obećanoj provedbi teritorijalnog preustroja zemlje. Salapić ističe stav HDSSB-a kako je Hrvatskoj nužan preustroj zemlje u pet do sedam regija, držeći nepotrebnim 20 županija i toliki broj općina i gradova.
Igor MIKULIĆ
Mala općina Jagodnjak dokazuje kako je uspjeh moguć zahvaljujući ljudima
Baranjska općina Jagodnjak sa stopom nezaposlenosti od 43 posto “rekorder” je u Hrvatskoj. Porezni prihodi općine u 2015. iznosili su samo 350 tisuća kuna, ali je proračun iznosio više od devet milijuna kuna!? Razlog tomu su projekti koje je pripremila i realizirala općina. Načelnik te općine Anđelko Balaban kaže kako je ključ svakog uspjeha u ljudima. “Sposobnost i spremnost općinskih čelnika na rad ključni su za razvoj te općine. Mnogi natječaji koji omogućavaju korištenje EU sredstava čak su prilagođeni malim i nerazvijenim općinama, koji na osnovi toga dobivaju dodatne bodove. Mi smo do sada imali velike uspjehe u povlačenju sredstava. Primjerice povukli smo tri milijuna eura iz IPARD-a te još sto tisuća eura kroz projekte prekogranične suradnje. Partneri su u još nekoliko projekata, prošli smo na mjeri 7.1. ruralnog razvoja, a za mjere 7.2. i 7.4. imamo već godinu dana spremne projekte, samo očekujemo natječaje. Istina, nismo prošli na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja za Kulin inkubator, ali mislim da ćemo u nekom drugom krugu realizirati taj projekt. Imamo spremna dva projekta prekogranične suradnje s Mađarskom i u pripremi je jedan sa Srbijom. Nastojimo iskoristiti sve što je moguće, jer svoga novca nemamo. Mi smo primjer da najmanja općina u Baranji, s malim fiskalnim kapacitetima, može učiniti mnogo toga koristeći sredstva iz EU fondova. U općini imamo jednog čovjeka koji radi isključivo na EU fondovima i to je pun pogodak”, kaže Balaban.
LEVANJSKOJ VAROŠI PROBLEM I ZASTARJELI PROSTORNI PLAN
Općina Levanjska Varoš jedna je od najsiromašnijih u Osječko-baranjskoj županiji. Njezin načelnik Slavko Tidlačka kaže kako je svaki pokušaj prijave nekog projekta na osnovi kojeg bi se koristila sredstva iz EU fondova sputavao zastarjeli prostorni plan Općine. “U njemu mnogo toga nije definirano, a izmjene i dopune Prostornog plana stoje između 150 i 200 tisuća kuna. Potom moramo izraditi strategiju razvoja općine. Imamo mi ideja, ali mislim da država mora pomoći jedinicama samouprave kako bi izradile prostorni plan. Mi smo općina u prvoj skupini potpomognutih područja. Naši izvorni prihodi lani su bili oko 400 tisuća kuna, a godišnji proračun je do milijun kuna. Ako dobijemo ove godine oko 650 tisuća kuna dotacije, onda ćemo moći i pripremati projekte. Još se bavimo osnovnom infrastrukturom, koju su bogatije samouprave davno riješile. Nemamo još ni asfaltiranih cesta. Ima nas više općina koje kaskamo za drugima i potrebna nam je pomoć”, kaže Tidlačka dodajući kako bi moguće rješenje za kvalitetniji razvoj moglo biti ujedinjavanje više manjih općina na tom području.
SLAVKO TIDLAČKA
načelnik općine Levanjska Varoš
Ima nas više općina koje kaskamo za drugima i potrebna nam je pomoć
MALE SREDINE
NEMAJU STRUČNJAKE SPOSOBNE ZA PISANJE EUROPSKIH PROJEKATA