VLADA SABORU UPUTILA PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2016.
Vezani članci
VLADA REŽE SUBVENCIJU ZA PRIJEVOZ SREDNJOŠKOLACA
Vlada je na svojoj sjednici u četvrtak usvojila prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu. Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da će deficit proračuna ostati 7,5 milijarde kuna ili 2,2 posto BDP-a, najniže od 2008. godine.
Projekcija gospodarskog rasta je 2 posto, ponajviše zbog doprinosa domaće potražnje, a najveća stopa rasta predviđa se izvozu roba i usluga. Za inflaciju se predviđa blagi pozitivan iznos od 0,1 posto. “Očekuje se smanjenje anketne nezaposlenosti na 15,8 posto u 2016. godini, ali za nas je važniji rast zaposlenosti, koji je planiran preko 1 posta”, rekao je ministar.
Smanjivanje deficita
Ministar je poručio da je već ovim proračunom, a pogotovo projekcijama za iduće dvije godine, poslana jasna poruka da je deficit obuzdan i da kreće njegovo smanjivanje. Ukupni prihodi proračuna planirani su na 114,9 milijardi kuna, a rashodi iznose 122,4 milijarde.
Prihodi proračuna u iznosu od 114,9 milijardi kuna predstavljaju rast od 4,7 posto, a određeni su blagim ubrzanjem gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir promjene poreznih politika koje su usvojene prethodne godine te povećanjem apsorpcije EU fondova.
Ukupni rashodi državnog proračuna, planirani u iznosu od 122,4 milijarde kuna, veći su pak za 3,8 milijardi kuna u odnosu na 2015. Međutim, ističe se da su ukupni rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na manjak (opći izvori) na razini izvršenja 2015. godine. Na rashodnoj strani Vlada se suočila s potrebom dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna zbog doprinosa proračunu EU-a, kamata, učešća u financiranju EU projekata, poticaja za novorođenčad, mirovina i minulog rada. Marić je istaknuo da se, što se tiče ušteda od 2,5 milijardi kuna, radi o racionalnijoj uporabi novca, a njima je obuhvaćeno sve osim plaća i mirovina.
- Velik dio od ovih dvije i pol milijarde ušteda su praktički strukturne uštede. Ili da prevedemo na jednostavniji rječnik - nešto što se ne vidi u ovogodišnjem proračunu, ali će biti vidljivo u proračunima koji dolaze. Uštede koje znače racionalniju, efikasniju upotrebu proračunskog novca. Velik naglasak smo stavili na korištenje europskih sredstava i mislim da je to dobar smjer. Imamo jako puno posla - kazao je Marić.
Ništa od 6-postotnog povećanja plaća
Na materijalnim rashodima planiraju se uštede od 260 milijuna kuna, subvencijama 550 milijuna, pomoćima 300 milijuna, naknadama građanima i kućanstvima 560 milijuna kuna, ostalim rashodima 550 milijuna kuna te na nabavi nefinancijske imovine 280 milijuna kuna, od čega se dobar dio odnosi na Ministarstvo obrane. Kod naknada građanima i kućanstvima zahvatit će se među ostalim u socijalne naknade povezane uz dohodovne cenzuse, uz djelomično preusmjeravanje prema europskim fondovima. Pri tome proračun za branitelje iz općih izvora neće biti smanjen. Kod subvencija očekuju se zahvati u sektoru prometa, dok u poljoprivredi ne bi trebalo biti većih izmjena. Kod plaća nisu predviđena sredstva za njihovo povećanje od šest posto koliko traže sindikati, već samo za godišnji rast od 0,5 posto po godini staža.
Ekonomski program Vlade temeljit će se na dva ključna područja, a to su stabilizacija i smanjivanje javnog duga te strukturne reforme, kako bi se ojačali temelji za rast gospodarstva, navodi se u prijedlogu proračuna. Stabilizacija i smanjenje javnog duga temeljit će se na fiskalnoj konsolidaciji, odnosno smanjenju proračunskog manjka, aktivaciji državne imovine i poticanjem ekonomskog oporavka. Vlada će biti usmjerena na intenziviranje privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu, izuzev onih koja su od strateške važnosti, ističe se.
Prema projekcijama, manjak državnog proračuna u 2017. trebao bi pasti na 2 posto, a u 2018. godini na 1,8 posto BDP-a.
- Naš planirani deficit još je uvijek unutar tri posto bruto domaćeg proizvoda - dodao je Marić. Istaknuo je i da se Vlada uhvatila u borbu s galopirajućim javnim dugom, pa već u ovoj godini očekuje njegovu stabilizaciju, a u idućim godinama smanjenje.
Prema projekcijama, udio javnog duga u BDP-u na kraju 2015. godine iznosio je 86,9 posto BDP-a, dok bi na kraju ove godine trebao blago pasti na 86,8 posto BDP-a. Na kraju projekcijskog razdoblja, do 2018. godine, javni dug trebao bi pasti na 84,7 posto BDP-a. Premijer Tihomir Orešković istaknuo je da će uskoro biti predstavljene reforme koje će dati dugoročne gospodarske rezultate.
Igor BOŠNJAK
SMANJENJE
ANKETNE STOPE NEZAPOSLENOSTI NA 15,8 % U 2016. OČEKUJE VLADA
TKO SU NAJVEĆI “GUBITNICI”
Najveći “gubitnici” proračuna su resori financija, obrane, znanosti, obrazovanja i sporta te rada i mirovinskog sustava. Za Ministarstvo financija planiran je iznos od 37,5 milijardi kuna, što je 15,6 posto manje nego prošle godine. Ministarstvu obrane, kojem je planiran iznos od 4,02 milijarde kuna, proračun se u odnosu na prošlogodišnji plan smanjuje za 8,5 posto. Za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava proračunom je predviđen iznos od 41,8 milijardi kuna, što je 0,2 posto manje u odnosu na prošlogodišnji plan. Za 0,5 posto planirano je smanjenje proračuna Ministarstva socijalne politike i mladih, koje treba dobiti 4,7 milijardi kuna. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u proračunu planirano s iznosom od 13,8 milijardi kuna, što je 1,1 posto manje, dok će Ministarstvo pravosuđa raspolagati s ukupno 2,3 milijarde kuna, što je u odnosu na prošlogodišnji plan smanjenje za za 5,6 posto. S iznosom od 938,3 milijuna kuna predviđenih za Ministarstvo branitelja, proračun tog resora se smanjuje za 3,5 posto. Za više od deset posto smanjuju se proračunske projekcije za resore vanjskih i europskih poslova i turizma.
DAMIR NOVOTNY
ekonomski analitičar
Proračun nije ono što smo očekivali
Kako nam je rekao ekonomski analitičar Damir Novotny, to je manje-više ono što je bilo prezentirano u smjernicama Vlade. “Nije bilo značajnijih promjena. Sama proračunska politika nije se bitno promijenila, u posljednjih 15 godina ima isti smjer. Vlada sada ima povoljnu okolnost što su očekivanja oko BDP-a nešto povoljnija, a napravile su se i neke male, blage uštede. No, kretanja su vrlo neizvjesna. Ako ne bude bilo tog rasta potrošnje koji se očekuje, prihodi će biti manji. Tako da zapravo ovaj proračun nije ono što smo očekivali i što je Europska komisija tražila”, ističe Novotny. Prema njegovim riječima, Europska komisija će za nekoliko mjeseci vjerojatno opet tražiti provođenje preporuka koje su dali još prošle godine. Glavna zamjerka koju Novotny ima je što nema strukturnih promjena.
- Tri glavna sektora, 'potrošača', zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sustav, tu se ništa nije dogodilo. Nikakve ekonomike tu nema. Varga je počeo s ekonomikom zdravstva, ali je nije dovršio, u mirovinskom ima jako puno problema, naročito su problemi veliki s povećanjem broja umirovljenika, prije svega ranije umirovljenih i umirovljenih s vrlo malo radnog staža, koji su na to imali pravo po posebnim propisima - kaže Novotny te dodaje: “Imamo problem i u državnim poduzećima, i tu isto nema nekih novih ideja i rješenja. Njihov problem nije proračunski, nego je to dug koji je velik i povećava troškove financiranja. To opterećuje proračun indirektno jer država se mora skuplje zaduživati.”
HDSSB ĆE RAZMOTRITI POZICIJU SLAVONIJE U PRORAČUNU
Saborski zastupnici HDSSB-a i vodstvo stranke će razmotriti prijedlog državnog proračuna, pošto je on sada objavljen sa svim svojim detaljima. Kako nam je rekao saborski zastupnik Josip Salapić, očekuju da u njemu bude više doprinosa Slavoniji i Baranji, a upravo ovisno o tom detalju odlučit će onda i o vjerojatnim amandmanima, kao i o ukupnoj potpori te stranke prijedlogu državnog proračuna za 2016. godinu.
DAVOR MAJETIĆ
glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca
S nestrpljenjem očekujemo reforme
Iz strukture proračuna te poruka premijera i ministra financija jasno je da je primarni fokus u njegovu sastavljanju bilo smanjenje deficita i obuzdavanje daljnjeg rasta javnog duga. Najveći rizik ostvarenja ovakvoga proračuna vidimo u projiciranom gospodarskom rastu te očekivanim prihodima od aktivacije državne imovine. Uštede koje su ovim proračunom ostvarene napravljene su po principu svagdje po malo pa je vjerojatno ovo maksimum ušteda koji se mogao ostvariti. Značajnije promjene strukture proračunskih rashoda i uštede moguće su samo uz provedbe reformi i ozbiljnih promjena u načinu rada svih proračunskih korisnika. Promjene moraju biti duboke i suštinske, a ne površinske i nikako ne demagoške jer takvim promjenama, kao što je vidljivo iz dugogodišnje borbe s recesijom i njezinim posljedicama, nije moguće ostvariti značajniji gospodarski rast. Ohrabreni smo najavama premijera da će reforme doista uslijediti i s nestrpljenjem ih očekujemo - komentar je Davora Majetića, glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca.