Bernardica Juretić jedna je od rijetkih članova Vlade RH koja nije bila nepoznata široj hrvatskoj javnosti prije dolaska na tu dužnost.

Nova ministrica socijalne politike i mladih bivša je časna sestra koja se bavila pitanjem ovisništva i rehabilitacijom ovisnika. Diplomirala je psihologiju, a magistrirala odgojne znanosti, a potom i u Rimu stekla master iz razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima, radila je i kao medicinska sestra, pa je svakako riječ o osobi koja je iskusna i poznaje sustav iznutra od najnižih do najviših razina. Riječ je o osobi koja ima radnog iskustva i u korporativnom (direktorica Odjela za upravljanje ljudskim potencijalima u Institutu IGH 2008-2011.) i u državnom sektoru (predstojnica Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga 2003.-2008.), govori pet stranih jezika, a za talijanski je bila i sudski tumač.

Trebaju li se korisnici socijalnih naknada i drugih prava zbog teške materijalne situaciju plašiti najavljenih rezanja i ušteda radi smanjenja deficita državnog proračuna?

- Ne trebaju se naši korisnici bojati mogućih rezanja u socijali. Proračun za socijalnu politiku vrlo je realan i racionalan proračun u kojem postoji malo prostora za raspodjele i uštede jer je riječ o vrlo osjetljivom resoru za koji su i trenutna sredstva na razini osnovne održivosti.

Imate li već podatke o tome kako će izgledati ovogodišnji proračun vašeg ministarstva i hoće li biti znatno smanjen?

- Još očekujem smjernice Ministarstva financija i radimo na prijedlozima, ali ne očekujem nikakva značajna smanjenja. Kao što sam već napomenula, riječ je o vrlo realnom i racionalnom proračunu.

Kakva će biti sudbina spornog Obiteljskog zakona?

- Ono što je potrebno prije istrčavanja s olakim ocjenama, jest formirati radnu stručnu skupinu koja će detaljno procijeniti dosadašnju primjenjivost OBZ-a. U tu ćemo skupinu uključiti vodeće stručnjake iz područja obiteljsko-pravne zaštite. Ako se pokaže potreba za izmjenama ili donošenjem novog obiteljskog zakona, to ćemo učiniti argumentirano i s razlogom.

Planirate li mijenjati pravila koja se odnose na prikupljanje humanitarne pomoći za najsiromašnije građana? Naime, često se događa da osobe i obitelji koji dobiju donacije građana i drugih ostanu bez prava na socijalnu pomoć.

- Novi zakon o humanitarnoj pomoći napokon je uveo potpuno transparentan sustav raspodjele humanitarne pomoći vodeći se kriterijima namjenskog trošenja sredstava. Ne bih se složila s generaliziranjem ukidanja socijalne pomoći zbog donacija iz humanitarne pomoći jer se svaki primitak vrlo jasno i precizno definira. Osoba koja primi donacijom stroj za pranje rublja zasigurno neće ostati bez socijalne pomoći, ali osoba koja je primila u humanitarnoj akciji milijun kuna zbog siromaštva, složit ćete se, ne bi trebala primati socijalnu pomoć. Ograničena sredstva države moraju prije svega biti usmjerena onima koji nemaju ni osnovni prihod, a nekad ni krov nad glavom.

Tendencija je države da potiče izvaninstitucionalni smještaj osoba s mentalnim poteškoćama. Kakvi su planovi kada je o tome riječ? Ista je situacija i s djecom bez roditeljske skrbi smještenom u domovima. Međutim, u Hrvatskoj je problem malog broja udomitelja. Imate li ideju kako riješiti te probleme?

- Jedan od prioriteta Ministarstva je svakako nastavak i dodatno jačanje već započetog procesa deinstitucionalizacije što se mora nastaviti prije svega radi naših korisnika čija je kvaliteta života neupitno bolja u obiteljskim okruženjima ili stambenim zajednicama nego u velikim pretrpanim ustanovama s nedostatkom osoblja. Na tom području će poseban naglasak biti jačanje udomiteljstva u Republici Hrvatskoj. U tom je smjeru najavljeno donošenje Zakona o udomiteljstvu, a u cilju širenja mreže udomitelja koji mogu pružiti najbolju skrb korisnicima u velikim ustanovama. Širenjem mreže usluga u zajednici, razvijanjem mobilnih timova socijalna skrb će biti dostupna svima i posvuda istovremeno osiguravajući skrb prema najvišim europskim standardima, a sve na dobrobit naših korisnika. Upravo je stoga proces deinstitucionalizacije, a time i transformacije ustanova socijalne skrbi projekt prepoznat i od Europske komisije i kao takav je osnova za povlačenje nepovratnih EU sredstava. Ministarstvo je, naime, osiguralo 210 milijuna eura za razdoblje do 2020. najvećim dijelom upravo za tu namjenu.

I do sada ste bili vrlo aktivni kada je riječ o onima u potrebi, napose tu mislim na ljude koje je pakao droge povukao na dno. Koliko će vam iskustva stečena u dosadašnjem radu biti od koristi kao čelnici ovog zahtjevnog ministarstva? Smatrate li da se u ovom segmentu (kada govorimo o ovisnostima) treba nešto primijeniti te, ako treba, što?

- Ovisnost je vrlo osjetljiva tema i zasigurno se njome treba neprestano baviti. To više što se sredstva ovisnosti neprestano mijenjaju kao i ovisnička populacija. Osobno bi mi bilo jako drago kada bi i na razini države postojao središnji ured koji bi obuhvaćao sve ovisnosti i kreirao borbu protiv ovisnosti s jednog mjesta.