Objavljeno 5. veljače, 2016.
Odbijeni će granicu opet pokušati prijeći, ovaj put uz pomoć kriminalaca
Nakon uvođenja novih, strožih pravila u migrantskoj krizi koja su donijele Njemačka, Austrija i Slovenija, stvoreno je plodno tlo za domicilne, hrvatske, kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem ljudi za novac.
Posljednjih je dana, naime, slovenska policija u Hrvatsku vratila 80-ak osoba iz Sirije, Alžira, Irana, Afganistana i Maroka. One se na granici nisu izjasnile da žele azil u Austriji i Njemačkoj. Hrvatska granična policija uručila im je rješenje prema kojem moraju napustiti Hrvatsku u roku od mjesec dana. Nakon toga sami su se vratili u Zagreb i zadržavaju se uglavnom u blizini glavnog željezničkog kolodvora.
Izbjeglice bi se po, kako političari to vole reći, domino-efektu trebale vratiti u Srbiju, Makedoniju, Grčku..., sve do države iz koje su izbjegle. Većina tih ljudi ne razmišlja o povratku već pokušava na sve moguće načine prijeći schengensku granicu. Vjerojatno će kao krajnju slamku spasa, i za ono malo novca koji imaju, kontaktirati krijumčare ljudi.
Kada se vratimo u kolovoz prošle godine, kada u Hrvatskoj još nije bilo izbjegličkog vala, brojni su izbjeglice i ekonomski migranti, i po nekoliko tisuća dnevno, boravili na sjeveru Vojvodine, u Subotici. Radeći reportažu o izbjegličkoj krizi, na prostoru napuštene Ciglane u Subotici zatekli smo skupinu Sirijaca koja je imala neugodnih iskustava s krijumčarima ljudi. S granice između Srbije i Mađarske uhitili su ih pet puta i svaki put su krijumčarima, a bilo je tu i Srba i Mađara, plaćali po nekoliko stotina eura. Po noći su ih krijumčari prebacivali preko zelene granice, na mjesta gdje žičana ograda još nije bila podignuta, no svaki put bi ih granična mađarska policija uhitila i vratila u Srbiju gdje su dobivali mandatne kazne i rješenje da moraju napustiti Srbiju za 10 dana. Isto su doživjele i ostale izbjeglice, platile su vodiča koji ih je upućivao do mađarskog teritorija preko zelene granice. Srbijanska policija je u posljednjih šest mjeseci razbila nekoliko krijumčarskih lanaca u kojima je redovito bilo Srba i Mađara, a od izbjeglica je ukupno uzela nekoliko stotina tisuća eura.
Izbjeglice kojima je odbijen ulazak u Sloveniju sada se nalaze u Zagrebu i slobodno se kreću. Njima je na pameti samo prelazak granice sa Slovenijom i za to će dati i zadnji novac koji imaju, jer, kako kažu, povratak u domovinu za njih je nemoguć. Zbog toga će, sasvim sigurno, kontaktirati krijumčare ljudi. Gdje će se prijeći granica, to se ne zna, pogotovo zbog činjenice da je žičana ograda podignuta i na granicama s Mađarskom i Slovenijom. Težak problem, ali ne i nepremostiv, jer nekoliko drvenih paleta i deke rješavaju problem žilet-žice.
Milan BUGARIĆ
NA IZBJEGLICAMA ZARADILI 300 TISUĆA EURA
Krijumčarenje ljudi dobro je uhodan biznis u kojem se nerijetko udružuju kriminalci iz više država. Tako je na osječkom Županijskom sudu u tijeku suđenje višečlanoj skupini koja je od izbjeglica, doduše prije podizanja žice na mađarskoj granici, zaradila 300.000 eura. Sudi se i skupini iz Međimurja koja je izbjeglice prebacivala u Mađarsku i Sloveniju. Po osobi su uzimali 1000 eura.
MUP: SIGURNOST HRVATSKIH GRAĐANA NIJE UPITNA
Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je kako vraćanja migranata iz Slovenije u Hrvatsku nije bilo, a u četvrtak se u prihvatnom centru u Zagrebu nalazio 41 migrant. “Migranti imaju pravo boraviti u prihvatnom centru dok im se ne omogući nastavak putovanja u željenu državu ili povratak u matičnu zemlju. Sigurnost Republike Hrvatske i njenih građana nije ni najmanje upitna,” stoji u priopćenju MUP-a. S obzirom na smanjeni priljev migranata u Hrvatsku u zadnjih nekoliko tjedana, i, kako dodaje MUP, vodeći računa o operacionalizaciji, rad imsko tranzitno-prihvatnog centra u Slavonskom Brodu organizira se u skladu s popunjenosti kapaciteta. “Cilj nam je funkcionirati maksimalno brzo, učinkovito, te u skladu s realnim potrebama. Od početka rada prihvatnog centra, topli obrok (ručak) osiguran je za djelatnike službi koji rade u smjenama po 12 sati (policija, vojska, DUZS, Centar za socijalnu skrb, Crveni križ, medicinsko osoblje). Racionalizacija troškova odnosi se na angažman osoba koje rade na održavanju prihvatnog centra u smjenama od 8 sati i koje su angažirane putem tzv. javnih radova,” pojašnjava MUP.