Prošla godina bila je najtoplija od 1880. godine, odnosno od kada se bilježe temperature. Objavila je to ovih dana NASA i Američki ured za oceane i atmosferu (NOAA).

Nije to neka novost s obzirom na to da se službena potvrda ovakve informacije prema prognozama mnogih svjetskih stručnjaka mogla i očekivati. No, podatak kako je prosječna temperatura na Zemlji u 2015. bila za 0,9 stupnjeva Celzijevih veća od prosječne temperature za cijelo 20. stoljeće u svakom slučaju vrlo je zabrinjavajući. U 2015. godini čak je deset mjeseci od njih 12 bilo najtoplijima u povijesti.

Prosječna temperatura na površini kopna lani je bila za 1,33 stupnja veća od prosjeka za prošlo stoljeće, dok je prosječna temperatura na površini mora i oceana bila za 0,74 stupnja veća od prosjeka za 20. stoljeće.

Ti podatci pokazuju kako nam se globalno zatopljenje događa možda i brže nego što smo očekivali. Posljedice itekako osjetimo i u Slavoniji i Baranji u obliku sve većih i sve češćih suša i poplava. Prof. dr. sc. Bojan Stipešević s osječkog Poljoprivrednog fakulteta kaže kako smo na našem području “u proteklih deset godina imali šest kišnih i šest sušnih godina”!?

- Nije u pitanju pogreška. Točno je tako, jer nam se događaju preklapanja, pa se tako na početku sezone (vegetacije u biljnoj proizvodnji) događaju poplave, a potom u kolovozu suše. Upravo je 2015. godina bila najbolji primjer za to. Primjerice, 2014. godine, pitanje je koliko se uopće ona može nazvati normalnom, zbog globalnog poremećaja u atmosferu je dolazilo mnogo vlage, pa su tako neočekivano kod nas padale velike kiše, prinos kukuruza bio je bez problema 12 tona po hektaru. U 2015. u kolovozu su nastupile velike suše, odnosno nedostatak vode i previsoke temperature, što se odrazilo na prinose kukuruza koji su kod velikih proizvođača bili 10 - 15 posto niži. Nedostatak vode biljkama se može osigurati različitim tehnikama poput posebne obrade tla, malčiranjem, upotrebom dvostrukih kultura... Međutim mnogo je veći problem utjecaj visokih ili niskih temperatura koje stvaraju stres kod biljaka, na što čovjek ne može utjecati. Biljke u takvom stanju postaju podložnije bolestima, što se održava na kvalitetu uroda. A posljedice su vidljive tek kasnije kada se ispitivanjem otkriju mikotoksini u analizama hrane. Sjetimo se problema koje su 2013. kod nas izazvali aflatoksini u mlijeku. Prošle godine pojavile su se fuzarioze u berbi kukuruza koji nije obran prije velikih listopadskih kiša. Pojednostavljeno rečeno - imamo ljetnu sušu i izuzetno visoke temperature i stres, pa u jesen vrlo nagli pad temperature s kišom i još jedan stres. Biljkama pada imunitet i pri tome mogu nastati zaraze, a prema pravilnicima Europske unije takvu hranu treba spaliti, odnosno zbrinuti kako ne bi ušla u lanac ljudske prehrane - napominje Stipešević.

Na pitanje možemo li se dovoljno brzo prilagoditi klimatskim promjenama, primjerice izgradnjom sustava navodnjavanja i odvodnje, Stipešević kaže, napola i u šali, kako je to pravo pitanje za novog ministra poljoprivrede, njegova kolegu sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, prof. dr. sc. Davora Romića, koji se upravo mnogo bavio navodnjavanjem i odvodnjom.

- Naravno da se navodnjavanjem mnogo toga može napraviti, međutim u pitanju je problem s mogućnošću investiranja u navodnjavanje. Ako se mogu iskoristiti mogućnosti financiranja iz nekih europskih fondova, vjerujem da bismo napokon mogli iskoristiti naše tri rijeke da vodu dovedemo u određenom trenutku i tamo gdje je potrebna. No, ulaganja u kanalsku mrežu su u razini ulaganja u autoceste. Za autoceste postoji volja društva, a odvodnja se rješava tek nakon prirodne katastrofe, odnosno poplave. U svakom slučaju, predviđam da u budućnosti više ništa nećemo moći proizvoditi bez navodnjavanja, osim nekih supsaharskih kultura poput prosa, sirka, sudanske trave..., ako želimo imati ikakvu produkciju - kaže Stipešević.

On podsjeća kako je za stvaranje novih hibrida naših standardnih žitarica, koji bi mogli biti otporni na temperaturne anomalije i posebne uvjete, potreban velik novac, ali i vrijeme.

- Desetak godina potrebno je od zamisli do stvaranja novog hibrida i njegova stavljanja na tržište. Mišljenja sam da se na taj način ne možemo utrkivati s klimatskim promjenama - drži Stipešević.