Godine 2012. predstava “Unterstadt (roman jedne osječke obitelji)”, ovjenčana je trima nagradama: Nagradom publike za predstavu godine portala Teatar.hr, Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini te Nagradom hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje (Zlatko Sviben). Praizvedena je iste te godine na Osječkom ljetu kulture, a Slavonci i Osječani znaju da je predstava nastala prema istoimenom tekstu osječke autorice Ivane Šojat. Od listopada 2012. na repertoaru je osječkog HNK, a 30. i 31. siječnja moći će ju u Zagrebačkom kazalištu mladih pogledati konačno - nakon nekoliko dogovorenih i otkazanih gostovanja u HNK-u - pogledati i zagrebačka publika. Do sada ju je pogledala brojna publika u Splitu, Dubrovniku i Rijeci.

- Konačno će i Zagreb imati priliku pogledati i čuti “Unterstadt”, našu višestruko nagrađivanu predstavu. Nažalost, nismo kroz sve ovo vrijeme od premijere do danas uspjeli dogovoriti da se odigra u zagrebačkom HNK-u iz meni nepoznatih razloga, jer je naš jedini uvjet bio da imamo dva dana za pripremu predstave. Ipak, uspjeli smo dogovoriti gostovanje u Zagrebačkom kazalištu mladih, 30. siječnja. Prostor nije primjeren. Niti je sličan našem, ali prilagodit ćemo se. Nadam se da će ju zagrebačka publika doživjeti kako treba. Dokaz potrebe našeg dolaska u Zagreb također je i poziv za gostovanje i idućeg dana, jer su ulaznice za prvu predstavu planule. Srećom, gosti u našoj predstavi su slobodni, pa ćemo je dva puta odigrati. Ako se ukaže potreba odigrat ćemo i treću predstavu. Žao mi je što nećemo nastupiti u prostoru HNK, no moguće je da, nakon što “Unterstadt” vidi dio zagrebačke publike, a ne svi oni koji to žele, jer neće fizički to moći, možda se dogodi da mi još jednom nastupimo u Zagrebu do kraja ove kazališne sezome i to u zagrebačkom HNK-u, kaže intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku Božidar Šnajder.

Inače, izvedba “Unterstadta” koristi slikovne materijale Njemačke narodnosne zajednice – Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj iz Osijeka, osječkoga Muzeja Slavonije, kao i obiteljske fotografije Karmele Janković, Jovanke Jovanović, Marije Kolb, Ljubomira Stanojevića, Željke Fabijanić Šaravanja i Ivane Šojat.

Dramatizacija Nives Madunić Barišić u mnogočemu je prilagođena i dopunjena rečenicama samoga izvornika, dijelovima Krležine drame, astralijskim versima Nikole Šopa, epohnim pjesmama, sastavkom euripidovskih prizora, kao i materijalima o gubitničkoj (po)ratnoj sudbini podunavskih Nijemaca, glavninom iz prinosa Vladimira Geigera - ističu iz HNK Osijek.

U glavnim ulogama su: Sandra Lončarić-Tankosić, Branka Cvitković, Jasna Odorčić, Tatjana Bertok-Zupković, Aleksandar Bogdanović, Miroslav Čabraja, Mladen Vujčić, Marija Kolb...