Poduzetnički inkubator BIOS Osijek i Centar za poduzetništvo organizirali su jučer 9. međunarodnu konferenciju o poduzetništvu.

Okupljene pod motivom “Iskustva u provedbi EU projekata “Možemo li bolje” pozdravili su voditeljica Centra Daria Krstić i Jean-Pierre Maričić, direktor BIOS-a, istaknuvši kako je, s obzirom na velike mogućnosti koje se nude kroz provedbu projekata koje financira EU, cilj upozoriti na sve prednosti i probleme s kojim se susreću korisnici.

Čulo se kako potporne institucije imaju posebnu ulogu u razvoju gospodarstva i regija, a s obzirom na poticanje umrežavanja ovih institucija u sklopu konferencije sudionici su razgovarali o mogućoj suradnji, posebice vezano uz natječaj u najavi Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija.

Partneri osječke konferencije su Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.

Dogradonačelnik Vladimir Ham istaknuo je važnost konferencije naglasivši kako u provedbi EU projekata uvijek možemo bolje. - Bez obzira na to što naša Županija i Grad Osijek jednim velikim dijelom prednjače u privlačenju sredstava iz EU fondova, uvijek se može bolje. Nakon odrađenih projekata idemo dalje s novima, kao što je projekt vodovodne mreže. U novom europskom projektu idemo i u zaštitu kulturne baštine, a projekt će imati svrhu i u turističkom smislu. Dosta toga infrastrukturnog se planira u Osijeku, a većina natječaja bit će raspisana početkom godine koje spremno čekamo. U ovom trenutku najviše nam nedostaje mogućnost prihvata većeg broja turista u Tvrđi, odnosno parkirališta i prihvatnog i informativnog centra uz želju izmještanja automobilskog prometa iz Tvrđe - kazao je Ham.

Župan Vladimir Šišljagić novinarima je izjavio kako je cilj pružiti što kompletniju informaciju poduzetnicima i ostalim dionicima u sustavu korištenja fondova EU.

- Hrvatska zaostaje u povlačenju sredstava, a Osječko-baranjska županija prednjači - više od 450 projekata i više od 350 milijuna eura je povučeno iz EU fondova, ali je to još uvijek malo i za lokalnu i za nacionalnu razinu. Što su uzroci tome? Prije svega znamo da natječaji kasne gotovo dvije godine, sporost administracije kako na nacionalnoj razini ali isto tako i nedostatak ljudskih kapaciteta. Jesmo li mogli bolje? Jesmo, jer su pregovori trajali godinama pa se moglo bolje pripremiti, a sada smo u situaciji da nam je preostalo četiri godine pristupa značajnim potencijalnim financijskim sredstvima EU, a zapravo nema dovoljno ljudskih kapaciteta da bi čitav taj posao mogli odraditi. Unatoč tome, Županija puno radi, prednjačimo ali potrebna je potpora s nacionalne razine – kazao je Šišljagić.

Stjepan Ribič, predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, upozorio je kako još uvijek nemamo sve pravilnike kao ni natječaje s jedne strane, a s druge strane uplaćujemo 500 milijuna eura godišnje.

- Ta su nam sredstva blokirana jer ministarstva i državne agencije još nisu odradili domaću zadaću - nisu pripremili cjelokupnu dokumentaciju kako bi se mogli objaviti natječaji i da bi se mogli prijaviti na njih. Jako se slabo otvaraju ti projekti, gotovo na kapaljku - ocijenio je Ribič.