U neobvezujućoj rezoluciji izglasanoj u srijedu Europski parlament zaključuje kako teroristički napadi u Parizu još jednom pokazuju da države članice moraju pojačati koordinaciju i suradnju kako bi se spriječila radikalizacija i povećala borba protiv terorizma. Rezolucija navodi i konkretne prijedloge za sveobuhvatnu strategiju u borbi protiv ekstremizma, koja bi se primjenjivala osobito u zatvorima, na online mrežama te putem obrazovanja i socijalnog uključivanja.

O tome koliko kriza, nestabilna politička situacija i terorizam pridonose stvaranju nezadovoljne generacije mladih što u budućnosti može uzdrmati cijelo europsko društvo pa i o širenju ksenofobije općenito pitali smo psihologinju Mirjanu Krizmanić, koja je dojma da se današnji mladi u nas, koji već studiraju ili su počeli raditi, više bave svojim osobnim problemima - kako naći partnera, završiti studij i poslije naći posao - nego što ih to opterećuje.

Kada je riječ o situaciji u Europi, ističe da Europa nije jedna cjelina pa ne možemo generalno govoriti o mladima u Europi, nego su to različite zemlje i uvjeti. Smatra ipak da će drugdje u Europi možda biti veći utjecaj događanja kojima svjedočimo nego u Hrvatkskoj.

- Mladi u nas malo čitaju novine i gledaju vijesti i ovoga trena društvo još nije njima opterećeno. Oni su malo vidjeli od ove nesreće u Parizu. U Europi je druga priča. Kada je riječ o terorističkim napadima, sreća je mladosti da uvijek misli: to se meni ne može dogoditi. Mladi misle da smo mi sigurni, a nismo. Oni o tome ne razmišljaju. Misle kako se tu ništa ne događa, kako je ovo mirna zemlja i kako mi nigdje nismo aktivno uključeni, a jesmo jer smo u NATO-u. Karakteristika mladosti općenito je da ne misle o opasnosti - kaže Mirjana Krizmanić. Prema njezinim riječima, mladi su otporni na ovakve pojedinačne događaje, ali ako se terorističke akcije nastave, ako nastane atmosfera trajnog straha - nemoj ići u disko jer se može nešto dogoditi, nemoj izlaziti po noći, nemoj ići ovamo ili onamo - to bi ih moglo mijenjati. “Ali recite mi, kamo da idu mladi iz Europe? Nemaju kamo ići pa se neće tako ni potencirati taj strah”, smatra ona.

Sociolog Slaven Letica smatra kako europski parlamentarci, kao ni hrvatski, nisu baš osobito pametni ako misle da se nekakvim birokratskim borbama može utjecati na uvjerenje i ponašanje ljudi.

- Socijalne prilike određuju umjerenost ili radikalizam. Danas se mladi u Europi dijele na one koji su dobili šansu, znači posao, karijeru i neki oblik stabilnosti te one druge. Oni koji to nemaju, a to je 40 do 50 posto ljudi u sredozemnoj Europi, koji nemaju što izgubiti - to su ti radikalni - kaže Letica. Na pitanje kako će biti u budućnosti, kaže da je u društvenim znanostima sve što je duže od sedam dana, “kao i kod prognoze vremena”, teško precizno predvidjeti. “Trenutno se čini da je situacija tako teška, gotovo bezizlazna, ali to ne znači da se za godinu, dvije ili pet to neće radikalno promijeniti”, zaključuje Letica. I.Bošnjak