Ove i iduće godine gospodarstvo će rasti, a prosječno očekivana stopa je između 0,9 i 1,1 posto. No, to nije pravi oporavak, upozoravaju u Hrvatskoj udruzi banaka.

Prosjek prognoza šest ekonomista iz šest najvećih hrvatskih banaka upućuje na to da Hrvatsku u idućoj godini ne očekuju financijski poremećaji. Ekonomisti koji očekuju usporavanje rasta u 2016. ujedno očekuju i malo nižu vrijednost kune i malo više kamatne stope. To je tiho upozorenje da se Hrvatska nalazi u krhkoj ekonomskoj poziciji. Prosječna prognoza rasta za EU iznosi 1,9 posto u 2015., pa je Hrvatska s predviđenim rastom od 1,1 posto među državama na začelju te tablice, a lošiji su samo Grčka, Italija, Austrija i Finska.

Ono što Hrvatsku očekuje 2016. godine je ispunjavanje financijskih zahtjeva Europske komisije. Ovu godinu, prema prognozi Komisije, deficit državnog proračuna bit će oko 4,9 posto BDP-a, iako je prema preporuci EU-a morao biti maksimalno 3,9 posto, a u 2016. godini 2,7 posto BDP-a.

Posve je realno već sada procijeniti da je nemoguće ispuniti kriterije iz Procedure prekomjernog deficita, i možemo se samo nadati da će EK malo popustiti i tražiti da u idućoj godini smanjimo deficit na 3,9 posto BDP-a. Ako se to i dogodi, ako Europska komisija malo popusti, teško je vjerovati da će to učiniti kreditori koji obično, zbog povećane rizičnosti plasmana, povećavaju kamate na naš dug. Ako dođe do povećanja kamata na javni dug samo za jedan posto, tada će to značiti 11 milijardi kuna dodatnog troška za državu do 2020. godine.

No, što to konkretno znači? U prvome redu odricanja, rezanja i smanjivanja (financijskih) prava i davanja u vrijednosti dvije, vjerojatnije čak tri milijarde kuna. To znači da bi rashodi trebali pasti na 115 ili 114 milijardi kuna. Odnosno, deficit po gotovinskoj metodi bi u ovoj godini trebao iznosit 10,5 umjesto 12,5 milijardi kuna, a prema ESA metodi, koja uključuje zdravstvo i neka javna poduzeća 4,2 posto (oko 13, 5 milijardi kuna) umjesto 4,9 posto BDP-a (što je projekcija EK).

U slučaju da u 2016. rast BDP-a bude jedan posto, a inflacija oko 1,1 posto, povećat će se prihodi države, a deficit će se dodatno smanjiti. No, smije li Hrvatska riskirati i oslanjati se samo na to ili konačno ozbiljno mora krenuti u plansko smanjivanje potrošnje? Upravo je to plansko smanjivanje rashoda jedan od prioriteta nove vlade i potpuno je nebitno hoće li ju okupiti i formirati SDP, HDZ, Most... Hrvatskoj su potrebni odlučni financijski potezi koje je trebalo davno napraviti, no što su parlamentarni izbori bili bliže, za njih je bilo sve manje političke hrabrosti. Jer, snažni rezovi obično znače siguran gubitak izbora.

- Negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija, uz potencijalno visok proračunski deficit, što će posljedično dovesti do daljnjeg porasta javnog duga koji bi do kraja godine mogao dosegnuti razinu od 90 posto BDP-a. Osim toga, cijena predizbornih obećanja mogla bi biti dodatni uteg na održivost javnog duga, što u konačnici zatvara krug slabog ekonomskog rasta, visokog udjela javnog sektora u gospodarstvu te rastuće opasnosti od tzv. učinka grude snijega.

Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, u prvih osam mjeseci ove godine ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata premašili su iznos od osam milijardi kuna, što je čak 12,2 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, a dvoznamenkasti relativni godišnji porast rashoda za kamate, koji su na razini od 4 posto BDP-a, zahtijeva mnogo snažniji realni gospodarski rast koji bi smanjio rastuće opasnosti od neodrživog kretanja hrvatskog javnog duga, upozoravaju analitičari RBA.

- Za iduću godinu Europska je komisija povećala svoju prognozu rasta za Hrvatsku s 1,2 % na 1,4 %, a nastavak blagog ubrzavanja rasta BDP-a predviđa i za 2017. godinu (1,7 %). Takve stope ipak su niske kada je u pitanju brže dostizanje prosječne razine razvijenosti EU pa i razine gospodarske aktivnosti iz 2008. godine. Naime, uz stopu od 1,7 % Hrvatska bi tek za sedam godina dostigla razinu koju je imala u toj pretkriznoj godini. Stope rasta predviđene za Hrvatsku niske su i u usporedbi sa svim članicama EU i s usporedivim zemljama, tzv. novim članicama EU. Uz to, treba napomenuti da se prema očekivanom trendu laganog ubrzavanja rasta u sljedeće dvije godine Hrvatska ubraja u malobrojnu skupinu od osam članica EU u kojima se očekuju relativno niske stope rasta - upozoravaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori.