Novosti
LJUBLJANSKA BANKA

Savjeti stručnjaka: Kako do povrata štednje zarobljene u Sloveniji?
Objavljeno 11. studenog, 2015.
U osječkoj filijali 1991. je ostalo zarobljeno 53 milijuna tadašnjih njemačkih maraka

Početkom prosinca počet će teći jednogodišnji rok u kojemu će štediše Ljubljanske banke moći predati zahtjev za verifikaciju isplate stare devizne štednje.

To je finale iscrpljujuće borbe za više od 250 tisuća štediša među kojima je oko 130 tisuća iz Hrvatske. Poznato je kako je Slovenija, nakon što je Međunarodni sud za ljudska prava u srpnju prošle godine odlučio da je ta država dužna isplatiti štediše stare Ljubljanske banke, dobila rok od godinu dana da se pripremi za isplatu i da predoči plan isplate. Za to su susjedi u deželi izdvojili 385 milijuna eura, a isplate će se protegnuti i na 2017. godinu.

Početkom studenoga slovensko Ministarstvo financija pozvalo je stare devizne štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH te njihove pravne nasljednike da od 1. prosinca počnu podnositi zahtjeve za povrat štednje koja im od raspada nekadašnje SFRJ nije bila dostupna. Zahtjevi će se podnositi do početka prosinca 2017. godine, poštom ili osobno Fondu Republike Slovenije za sukcesiju (Sklad Republike Slovenije za nasledstvo, Glinška 3, 1000 Ljubljana, Slovenija).

U odvjetničkom uredu Milivoja Žugića, koji je najpoznatiji po borbi i zastupanju klijenata u ovom slučaju, procjenjuju kako će onima koji se odluče zatražiti povrat biti relativno teže ako se na ovaj postupak odluče sami, odnosno bez pravne ili neke druge savjetodavne pomoći.

Da su jednim dijelom u pravu svjedoči i to što je tekst poziva na podnošenje zahtjeva objavljen na mrežnim stanicama slovenskog ministarstva na slovenskom jeziku. Također i obrazac na kojemu se podnosi zahtjev objavljen na internetskoj stranci Fonda (www.srsn.si) također je prvotno bio samo na slovenskom. Od 6. studenoga ipak se pojavio i u dvojezičnoj varijanti (slovenski i hrvatski/bosanski/engleski).

Na zaprimanju zahtjeva štediša za verifikacijom radit će 30-ak službenika koji su za tu zadaću posebno zaposleni. Rok za donošenje rješenja je tri mjeseca od podnošenja potpune dokumentacije pojedinog štediše.

- Ako se on složi s informativnim izračunom koji mu bude poslan i ne odluči se za dodatni upravni postupak, sredstva bi mu na osobni račun bila uplaćena u roku od 30 dana - navode u slovenskom Ministarstvu financija.

Već je ranije objavljeno kako će se konverzija vrijednosti depozita, koji su većinom bili u tadašnjim njemačkim markama, obavit prema deviznom tečaju koji je vrijedio 1. siječnja 1999. Što se tiče kamata, kombinirat će se tri stope: za depozite do kraja 1991. primjenjivat će se kamata koja je i bila ugovorena sa štedišama, za 1992. godinu priznavat će se stopa od šest posto, a za razdoblje nakon toga kamata će iznositi 1,79 posto godišnje.

Računa se da će prvi štediše biti podmireni u drugom kvartalu sljedeće godine. A koliko je među njima štediša s područja Slavonije?

- To je u ovom trenutku teško reći ili dati procjenu. No poznato je kako je u osječkoj filijali 1991. godine ostalo zarobljeno 53 milijuna tadašnjih njemačkih maraka - kaže nam Žugić.

U slovenskoj Vladi vjeruju kako će se na okončanje spora sa Slovenijom odlučiti i oko 8000 štediša Ljubljanske banke čijih je 160 tužbi još u postupku pred sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Dario KUŠTRO
HRVATI BRŽE DO ŠTEDNJE?

Čini se kako će hrvatske štediše do povrata sredstava doći brže nego državljani BiH. Naime verifikacija zahtjeva štediša nekadašnje Ljubljanske banke Sarajevo počet će se provoditi tek nakon dobivanja kompletne dokumentacije te banke od vlasti u BiH, o čemu se još uvijek vode pregovori.

ŠTO SVE TREBA PRILOŽITI

Zahtjev mora sadržavati podatke o štediši ili o njegovu pravnom zastupniku (ime, datum rođenja, stalnu adresu te OIB ili drugi identifikacijski broj), podatke o neisplaćenom dugu. U slučaju da zahtjev podnosi nasljednik, treba priložiti potvrdu kojom se to dokazuje i potpis. Ako se šalje poštom, potpis korisnika mora biti službeno ovjeren. Zahtjevu treba priložiti podatke o dugu (izvornik ili presliku štedne knjižice ili neki drugi dokument), presliku osobne iskaznice štediše, broj računa na koji će sredstva ako se odobre biti isplaćena te pisanu izjavu štediše da devizna sredstva nisu prenesena na drugu osobu.

WWW.SRSN.SI

stranica je na kojoj se može pronaći obrazac za podnošenje zahtjeva

250

tisuća štediša ima pravo na povrat novca, a među njima ih je oko 130 tisuća iz Hrvatske