Tri su činjenice do sada obilježile postojanje Fonda hrvatskih branitelja. Prva je svakako njegovo osnivanje, potom veliki gubitak članstva i naposljetku promjena upravitelja prije nekoliko dana.

Braniteljski fond osnovan je u listopadu 2003. godine, a njegovi članovi su, osim branitelja, i članovi obitelji poginulog, ali i umrlog branitelja te obitelji zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja. Svatko od članova imao je svoj udjel ovisno o dužini, razdoblju i obliku sudioništva u Domovinskom ratu. Fond je započeo raditi u travnju 2005. godine, u svome portfelju imao je dionice Ine, HT-a i državnih obveznica, a najavljeno je kao će se ubuduće puniti udjelima privatiziranih javnih poduzeća. No to je do sada izostalo - Fond nije bio na dobitku kada je Vlada prodavala Croatia osiguranje i Hrvatsku poštansku banku. S druge strane, u poslovanju se posebno bilježi 2008. godina, kada je Fond prodao MOL-u svoj udjel u Ini, što je omogućilo da mađarska naftna kompanija postane najveći pojedinačni vlasnik u ovoj naftnoj kompaniji.

Nakon tri godine poslovanja, u travnju 2008. godine prvi put je isplaćena dividenda. Raspodjela dobiti Fonda provodi se na način da se trećina imovine zadržava radi reinvestiranja, trećina se isplaćuje dionicima, a trećina se dijeli između Fonda za stipendiranje te Zaklade hrvatskih branitelja. No, godine su to kada je hrvatska javnost otkrila čari burzovnog mešetarenja - kupnje odnosno prodaje dionica. Isprva potiho, a onda sve masovnije branitelji su prodavali udjele u FHB-u. Do 31. prosinca 2013. povučeno je 64,99 posto od ukupnog broja udjela. Najviše je povlačenja udjela bilo od travnja 2008. godine do kraja 2013. godine. Od tada su danas izlasci neznatni.

Udjel u Fondu trenutno ima više od 250.000 branitelja iz Domovinskog rata te članova njihovih obitelji. Fond je na dan 30. lipnja 2015. godine raspolagao imovinom u vrijednosti 763,8 milijuna kuna, u kojem su dominantan udjel imale dionice Hrvatskog Telekoma - 98,6 posto.

Od njegova osnutka fondom je upravljao Erste Asset Management. Za njihova mandata ukupna dobit koju je FHB u proteklih deset godina isplatio članovima iznosila je 978,1 milijun kuna. Potom su bez imalo pompe, uz diplomatsko obrazloženje kako je “promjena poslovne strategije EAM-a i stavljanje još snažnijeg fokusa na komercijalne fondove i ostale proizvode na tržištu u budućnosti” jednostavno prestali upravljati Fondom HB-a.

No, crv sumnje oko mirnog razilaženja s Upravnim odborom Fonda leži vjerojatno oko strategije upravljanja imovinom. Naime, kako jedina imovina s kojom Fond raspolaže jesu dionice HT-a, iz Erstea su bili razmišljanja da ako bi se išlo u bilo kakvo investiranje potrebno je prodati dio ili sve dionice HT-a i onda taj novac, ovisno o situaciji, investirati u druge financijske instrumente. No, prodaju dionica HT-a mora odobriti Upravni odbor Fonda HB-a, za što se do sada nije odlučio.

Sada je Hypo Alpe-Adria-Invest d.d. na javnom natječaju izabran za društvo koje će upravljati Fondom.

- Princip našeg poslovanja je usmjerenost na kvalitetu. Internu kvalitetu u vidu primjene sofisticiranih procesa i procedura, a eksternu u smislu temeljite analize izdavatelja u čije vrijednosnice ulažemo. Pritom je kod ulaganja ključno imati realističan i dugoročan horizont ulaganja. Upravljanje braniteljskim fondom je zbog njegove specifičnosti zahtjevan proces, ali Hypo Invest posjeduje znanje i stručnost da dionicima fonda osigura sigurnost glavnice, adekvatan povrat na uložena sredstva i željene prinose - izjavio je Matej Modrovčić, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Invest d.d.

Kakva je budućnost fonda? Teoretski on može trajati neograničeno, sve dok mu imovina ne padne ispod 50 posto imovine koja je bila na zadnji dan treće godine od osnivanja Fonda. Čekaju li ga bolji dani znat će se ako doista dobije dionice, primjerice, državnih tvrtki HEP-a i HAC-a, čija se privatizacija nazire.