Nedavno se 51-godišnji Osječanin ozlijedio kada mu je teret pao na ruku tijekom radnog vremena. Bio je ponedjeljak, a statističari su komentirali da nije slučajnost što se to dogodilo upravo na taj dan.

Naime, prema analizama Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, ozljede u građevini događaju se najčešće ponedjeljkom. Osim ponedjeljka, veći se broj ozljeda na radu događa i petkom, no toga su dana najčešće žrtve trgovci. Osim građevinaca, ponedjeljak je često koban dan i za djelatnike u prerađivačkoj industriji, dok se skladištari i prijevoznici najčešće ozljeđuju utorkom. Srijedom su ugroženi zdravstveni djelatnici, a i četvrtkom su, kako stoji u izviješću, podjednako zabilježene ozljede u mnogim djelatnostima. Trgovci stradavaju petkom, a statistika bilježi ozljede i u dane vikenda.

- Broj ozljeda na radu bio je podjednak godinama, no primijećeno je smanjenje toga broja protekle godine. To ne mora značiti da ih je manje, već je moguće da poslodavci prijavljuju manji broj ozljeda, a moguće je i da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje neke ozljede ne priznaje. Kada su u pitanju dani u kojima se ozljede događaju, logično je da ih je najviše ponedjeljkom i petkom jer je to početak, odnosno kraj tjedna - pojasnila je Ljiljana Ivić iz HZZZZSR-a.

Zlatica Štulić predsjednica je Sindikata trgovine Hrvatske u čijoj su djelatnosti radnici, kaže statistika, ugroženi najčešće petkom. Razumljivo, kaže Štulić, jer riječ je o danu kada se priprema za vikend, dane kad je promet u trgovini izuzetno intenzivan.

- Događaju se padovi na tlu, također i s ljestava, a zabilježene su i ozljede u mesnicama, gdje se ozljeđuju na alatima za rad. Ne čudi, jer su tijekom cijeloga tjedna aktivni i pred vikend pod pritiskom tako da je petak, pokazuju statistike, doista koban za njih - ocijenila je Štulić, dodajući da su prema informacijama iz podružnica STH najčešće ozljede na kraju radnoga vremena kad je pritisak dodatno povećan.

Dodatni je problem u tome, smatra, što radnici nerijetko rade posao za koji nisu obučeni, što u velikom broju slučajeva dovodi do ozljede. Daje primjer vožnje viličara bez položenog ispita, ali i ne tako rijetke situacije gdje žena podiže teret teži od 15 kilograma, a što prema pravilniku o radu ne bi smjela.

- Ozljede bi se mogle izbjeći kada bi se radnici educirali i kada bi poslodavci strogo poštovali propise. Stoga je važna uloga povjerenika zaštite na radu - upozorava Štulić, dodajući da radnici vrlo rijetko koriste zakonsko pravo da odbiju posao koji im može ugroziti život i zdravlje. U strahu od otkaza ili premještaja na lošije radno mjesto radnici pristaju na sve naredbe poslodavca, zbog čega se mnogi ozlijede na radu. Inače, glede broja ozljeda, u Osječko-baranjskoj županiji u 2014. godini evidentirano ih je 1020, od čega 835 na mjestu rada, a 185 na putu do posla.