Kada je riječ o siromaštvu i socijalnoj isključenosti, Hrvatska je među najpogođenijim zemljama Europske unije. U riziku od siromaštva živi više od 19,5 posto stanovnika naše zemlje, čime se Hrvatska uz Bugarsku, Grčku, Litvu, Rumunjsku i Španjolsku nalazi pri vrhu zemalja Europske unije.

Najugroženije skupine stanovništva, s obzirom na ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, jesu samci nesposobni za rad (umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom), djeca mlađa od 15 godina, potom djeca samohranih roditelja i djeca u jednoroditeljskim obiteljima. Upravo na te skupine odnose se najvažnije izmjene Zakona o socijalnoj skrbi koji je Vlada poslala u hitnu saborsku proceduru i o kojima će zastupnici raspravljati na izvanrednoj sjednici parlamenta koja počinje 8. rujna.

Glavna promjena Zakona o socijalnoj skrbi je povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za samce koji su radno nesposobni te za djecu samohranih roditelja. Osnovica zajamčene minimalne naknade, koja je do sada iznosila 800 kuna, uvećana je za 120 kuna, te će od sada iznositi 920 kuna. Prema sadašnjem zakonu, ovu naknadu prima 11.090 radno nesposobnih samaca. Do sada je 3103 djece samohranih roditelja u Hrvatskoj primalo zajamčenu minimalnu naknadu od 320 kuna, a prema novom zakonu uvećana naknada iznosit će 440 kuna. Država će na godišnjoj razini za povećanje naknada izdvojiti oko 26 milijuna kuna.

Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi spriječit će se nastajanje rizika od siromaštva za radno sposobne korisnike zajamčene minimalne naknade koji su korisnici dulje od dvije godine na način da se uklanjaju dosadašnje odredbe koje govore o tome da se pravo na naknadu ne može odobriti radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva dulje od dvije godine. S obzirom na to da je gospodarska kriza potrajala duže nego što se očekivalo, a stanje na tržištu rada i dalje je loše, prijetila je opasnost da mnogi iz te kategorije potpuno ostanu bez primanja.

Novost je i to da će se, radi bolje socijalizacije i uključivanja u programe pružatelja usluga djeci, čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja, omogućiti korištenje povećanih broja sati usluge psihosocijalne podrške. Omogućit će se dulji boravak kod pružatelja usluga socijalne skrbi, i to do 12 sati tjedno, a korištenje usluge psihosocijalne podrške u kući do pet sati tjedno. Roditelju njegovatelju za dijete iz jednoroditeljske obitelji omogućit će se boravak djeteta kod pružatelja usluga do 18 sati tjedno.

Najveća novost za socijalno najugroženije građane je uvođenje posebne naknade za ugrožene kupce energenata. “Korisnici predmetne naknade bit će korisnici koji su osobito ugroženi u smislu energetskog siromaštva, tj. oni koji će propisima koji uređuju energetski sektor, točnije uredbom Vlade Republike Hrvatske koja će biti donesena temeljem članka 39. Zakona o energiji, biti definirani kao ugroženi kupci”, ističe se u obrazloženju izmjena zakona.

Ovom vrstom naknade bilo bi obuhvaćeno oko 125 tisuća ljudi, odnosno korisnika zajamčene minimalne naknade i korisnika osobnih invalidnina.