Objavljeno 28. kolovoza, 2015.
To je treće tromjesečje zaredom u kojemu hrvatski BDP raste
Vezani članci
REKORDERI SMO PO UDJELU TURIZMA U BDP-U, A TO NIJE NIMALO DOBRO
Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, koje je na konferenciji za novinare objavio ravnatelj Marko Krištof, BDP je u drugom tromjesečju 2015. godine realno bio veći za 1,2 posto u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine.
Iako su procjene analitičara najavljivale kako bi BDP mogao porasti za oko 0,7 posto, on je za 0,5 posto premašio očekivanja. To je već treće tromjesečje zaredom da BDP raste, ali prema riječima najupućenijih u ta kretanja, riječ je prije svega o posljedicama objektivnih okolnosti, pa i sunčanijeg vremena. Ipak, to je najsnažniji rast hrvatskog gospodarstva još od 2009. godine, a možemo ga zahvaliti prije svega jačanju osobne potrošnje koja je ujedno i najveća sastavnica BDP-a. Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo u drugom tromjesečju za približno 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Rast izvoza
Dodajmo i kako sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,7 posto. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, ističe se u procjeni Državnog zavoda za statistiku. Doprinos inozemne netopotražnje bio je pozitivan (1,1 posto).
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom tromjesečju 2015. ostvaren je rastom izvoza roba i usluga. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u prvih šest mjeseci izvezla roba u vrijednosti 41,6 milijardi kuna, što je 11,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Na tome najviše možemo zahvaliti rastu gospodarstva Europske unije, našeg najvećeg vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istovremeno porastao za 4,9 posto i dosegnuo 68 milijardi kuna.
Prva procjena pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2015. realno veća za 1,3 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. prema originalnim podacima. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u drugom tromjesečju 2015. ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
- To je brojka kojom možemo biti jako zadovoljni. Nismo više u ranim 2000. godinama, a ono što je još važnije, rastu izvoz i industrijska proizvodnja, a tek onda potrošnja. To su sve posljedice određenih aktivnih mjera, smanjenja nekih poreznih stopa, da, i okruženja, ali ne isključivo članstva Hrvatske u Europskoj uniji, jer kada bi to bilo tako, onda bi sve članice EU-a bile jednako uređene i ne bi ni jedna imala problema, a nije baš tako - komentirao je podatke o BDP-u premijer Zoran Milanović. Dodao je kako je Hrvatska imala koristi od Europske unije te da je Vlada posebno u ovoj godini izuzetno uspješna u korištenju europskih fondova.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić procjenjuje kako takav rast BDP-a ukazuje na snažnu promjenu trenda u gospodarstvu te da će s tim dobrim rezultatom Vlada tražiti povjerenje građana za idući mandat. “To su jako dobre vijesti. Unatoč činjenici da mnogi nisu vjerovali da se događa snažna promjena trenda u gospodarstvu, drugi kvartal završavamo s ovako visokom stopom rasta, pri čemu prije svega mislim u odnosu na ono što su ekonomski analitičari i drugi relevantni ljudi u državi projicirali. Dogodilo se to da je ta stopa i veća od toga”, kazao je Grčić, dodajući kako Vladu posebno veseli da su njihove mjere konačno pridonijele da su sve komponente BDP-a pozitivne.
Velika očekivanja
Potpredsjednik Vlade ističe i da se mnogo očekuje u trećem kvartalu, zbog odlične turističke sezone, kada očekuje jako dobar rezultat. On ocjenjuje da je Vlada odradila dobru pripremu te donijela neke ključne mjere, kao što su poticaji osobnoj potrošnji, investicijama te pojačanom korištenju EU fondova, istaknuvši pritom da je ono samo u prvih šest mjeseci ove godine čak tri puta više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, što je sve dalo doprinos ovakvom rezultatu.
- Zatvaramo naš mandat i ciklus dobrim rezultatom i ono što možemo biti sigurni jest da ćemo s dobrim rezultatima ući vrlo brzo u kampanju, na tome ju bazirati i tražiti povjerenje građana za idući mandat, jer smo dokazali da u konačnici postižemo rezultate za koje smo se borili - zaključio je Grčić.
Igor BOŠNJAK
NAJUPEČATLJIVIJI DOPRINOS OSOBNE POTROŠNJE
- Nije više samo izvoz onaj koji pridonosi oporavku, ono što je najupečatljivije jest velik doprinos osobne potrošnje, u velikoj mjeri determiniran našim poreznim mjerama kojima smo ljudima povećali plaće, a s druge strane, prvi put nakon izbijanja krize, nakon 2008. godine, pozitivan je doprinos i investicija. Najteži dio posla koji je bio pred Vladom, da potaknemo investicijski ciklus što kroz javni sektor, što kroz potporu privatnom sektoru, konačno je dao rezultate pa imamo značajan doprinos investicija u pozitivnom smislu u drugom kvartalu - ističe Grčić. On smatra da je stopa gospodarskog rasta od 1,2 posto dobar znak, koji praktički eliminira sve kritike, da je oporavak na razini statističke pogreške, ili da smo izišli iz recesije, ali da su stope izuzetno male. “Sada smo prošli tu granicu od 1 posto i mislim da je to znak da idemo dobrim putem”, kaže potpredsjednik Vlade.
DAMIR NOVOTNY
ekonomski analitičar
I Grčka ima takav rast
- To je pozitivno i posljedica je onoga o čemu govorimo, da je bio jak rast izvoza, kao i industrijske proizvodnje, a nešto malo je povećana i domaća potrošnja. Trendovi nisu loši, no moramo naglasiti da to nije posljedica pozitivne ekonomske politike, to je odradio privatni sektor. A jaka turistička potrošnja povećala je domaću potražnju. To je dobar signal da se ekonomija sama oporavlja, međutim, najveći su doprinos dali izvoznici. Drvnoprerađivački, prehrambeni, farmaceutski i metaloprerađivački izvoznici vidjeli su šansu na međunarodnom tržištu. Industrijska proizvodnja je porasla i to je dalo doprinos oživljavanju ekonomije u cjelini. To je dobro, ali moramo znati da i Grčka ima takav rast. Na razini godine to će biti kako smo i očekivali, između 0,7 i 1 posto. Ali tu nema novih radnih mjesta, to tek trebamo dočekati jer je za to potreban rast od 3,5 do 4 posto - ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.
ŽELJKO LOVRINČEVIĆ
ekonomski analitičar
Javni dug raste 10 puta brže
- Glavni izvori rasta jesu trgovina na malo i impulsi koji su došli od bolje turističke predsezone. BDP je ove godine mnogo više generiran na Jadranu, nego u Slavoniji, zbog suše. Imamo gubitnike i dobitnike. Utjecaj turističke sezone nastavit će se i u trećem kvartalu, ako ne i promet u trgovini na malo. Izvor rasta primarno je toplo vrijeme, iznimno povoljna godina za turistička kretanja, kao i u cijeloj Europi. Došlo je ponovno do kretanja dijela tržišta, poput Njemačke ili Skandinavije, a turisti uz to zaobilaze nesigurne destinacije, poput sjevera Afrike i tada Grčke, što se pozitivno odrazilo na našu ekonomiju. No, treba imati na umu da je, dok je BDP porastao u odnosu na prošlu godinu za približno dvije milijarde, u istom razdoblju javni dug rastao za više od 20 milijardi. Što je deset puta više nego prirast proizvodnje i doseže 90 posto BDP-a. Realni sektor stagnira, a ovo što se događa bez oporavka investicija i građevinskog sektora ovisi o oscilacijama vremena - kaže analitičar Željko Lovrinčević.
DOMAGOJ IVAN MILOŠEVIĆ
HDZ
Ovaj rast građani neće osjetiti
Ovaj gospodarski rast, nažalost, hrvatski građani neće osjetiti. Treba naglasiti da ovim tempom Hrvatska zaostaje sve više i više - standard građana urušen je za više od deset posto u posljednje tri godine, a nezaposlenost mladih je viša od 50 posto - među najvećima u EU i daleko najveći kada gledamo tranzicijske zemlje. Kada pogledamo veliku većinu parametara - ostajemo prikovani za europsko dno - rekao je na konferenciji za novinare saborski zastupnik HDZ-a Domagoj Ivan Milošević. “Prekasno i premalo. Vlada bi nas ovim tempom u 2008. godinu vratila negdje 2045. godine. A za to hrvatski građani nemaju strpljenja, niti svi zajedno imamo vremena,” rekao je Milošević.
NAJSNAŽNIJI
JE TO RAST HRVATSKOG GOSPODARSTVA JOŠ OD 2009. GODINE