Objavljeno 22. kolovoza, 2015.
Može li se prosperitet gospodarstva temeljiti na turizmu koji može uništiti samo jedan incident
Švicarski dnevnik Neue Züricher Zeitung u dva se članka pozabavio hrvatskim gospodarstvom. Autor Thomas Fuster piše kako bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo prvi put od izbijanja krize 2008. godine zabilježiti rast, no da će taj rast biti na rubu stagnacije.
- O nekom solidnom rastu ne može biti ni govora. Među članicama EU-a iz regije će se Hrvatska i ove godine nalaziti na samom dnu. Slabi rast u 2015. Hrvatska može zahvaliti isključivo blagom rastu unutar Europske unije u koju Hrvatska izvozi 59 posto roba i usluga. Hrvatsko gospodarstvo orijentirano je na unutarnje tržište te je vrlo mali broj poduzeća koja su konkurentna i okrenuta izvozu. Međunarodno aktivnih proizvodnih poduzeća je jako malo. Jedini hrvatski profitabilni izvozno orijentirani sektor je turizam. No i taj uspjeh je produkt ne nečije sposobnosti nego aduta koje je zemlji poklonila priroda. Ovogodišnji rast turizma u Hrvatskoj može se povezati s krizama u Turskoj, Grčkoj i na sjeveru Afrike. Ambiciozni plan hrvatskog turističkog sektora da se ove godine promet poveća za 15 posto, na osam milijardi eura, na kraju bi se mogao i ostvariti. No, samo na jednu zdravu nogu ne može se osloniti ni jedno solidno gospodarstvo, piše NZZ.
Činjenica je da hrvatski turizam u ukupnom BDP-u sudjeluje s čak 13 posto. To najbolje ilustrira koliko je naša zemlja orijentirana na ovu gospodarsku granu. Druge turistički orijentirane zemlje imaju puno manji udjel turizma u BDP-u - Grčka 7 posto, Cipar isto toliko, Turska pet posto, a Italija četiri posto.
Nedavno je objavljen podatak da se devizni prihod od turizma u Hrvatskoj kreće na razini 17 posto BDP-a, po čemu smo vodeći u EU-u. Za usporedbu, turistički razvijenije zemlje poput Italije ili Francuske od turizma bilježe samo 1,1, odnosno 1,9 posto deviznih prihoda.
- Podatak da je devizni prihod od turizma 17 posto BDP-a sugerira visoku ovisnost gospodarstva o turizmu i upućuje na nedovoljno diverzificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske. Postavlja se i pitanje može li se prosperitet nacionalnog gospodarstva temeljiti na varijabli čija je vrijednost oko petine BDP-a, a visokog je rizika jer je trend kretanja podložan raznim utjecajima, poput prirodnih nepogoda te geopolitičke nestabilnosti - upozorava direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić.
Još jedan problem hrvatskog turizma je da je on snažno sezonski orijentiran - oko 60 posto svih noćenja Hrvatska bilježi u srpnju i kolovozu pri čemu većina turista bira jeftiniji privatni smještaj ili kampove. Iako su ovoga ljeta brojke nešto lošije, u Grčkoj se 75 posto noćenja ostvari u hotelima, u Hrvatskoj se za tu vrstu smještaja odlučuje oko trideset posto gostiju.
Eduard SOUDIL
TEŠKO JE ZEMLJI U KOJOJ NAROD NE VJERUJE U VLASTITU VALUTU
- Problem hrvatskog gospodarstva svakako je i visoko zaduženje kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Zbog čega središnja banka jednostavno ne devalvira tečaj kune? To bi povratilo konkurentnost i privuklo ulagače u zemlju. No, to u Hrvatskoj nije lako učiniti, jer u specifičnosti ove zemlje pripada i činjenica da narod ne vjeruje vlastitoj valuti. Kućanstva najveći dio ušteđevine drže u stranim valutama. I krediti su uglavnom vezani uz strane valute. S obzirom na ovu izraženu euroizaciju, i financijska politika je orijentirana prema, koliko-toliko, stabilnom odnosu prema euru“, kaže Thomas Fuster. Jasno je, piše NZZ, da u takvim okolnostima hrvatska Vlada neće devalvirati tečaj te se kao jedini izlaz nameće povećanje produktivnosti. “Da bi se to postiglo, nužno je smanjenje napuhanog javnog sektora, više fleksibilnosti na krutom tržištu rada, modernizacija preopterećenog sudstva i ubrzanje (netransparentnog) postupka dobivanja dozvola“, zaključuje Fuster.
HRVATI SU PRISILJENI ŽIVJETI S VLADAMA KOJE ZATVARAJU OČI
Kako prenosi Deutsche Welle, a piše Neue Züricher Zeitung, hrvatska socijaldemokratska vlada od dolaska na vlast 2011. muku muči s nužnim mjerama, kao i sa smanjenjem deficita. “S obzirom na izbore koji bi se trebali održati početkom sljedeće godine, teško je očekivati da će se u ovoj godini nešto promijeniti. No ni desno-konzervativni i koruptivnim skandalima opterećeni HDZ, koji će vjerojatno nakon sljedećih izbora preuzeti kormilo u zemlji, nije baš na glasu po spremnosti za provođenje reformi. U dogledno vrijeme Hrvatska je tako prisiljena živjeti s, u financijsko-političkom smislu, snažno ograničenom središnjom bankom i vladom koja pred gorućim problemima zatvara oči“, zaključuje na kraju članka Thomas Fuster.
U SRPNJU 3,41 MILIJUN TURISTA, NIJEMACA JE I DALJE NAJVIŠE
Prema službenim podatcima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu u srpnju 2015. odmaralo se 3 milijuna i 411 tisuća turista (11 % više nego lani), koji su ostvarili 22 milijuna i 828 tisuća noćenja (plus 9 %). Strani su turisti ostvarili 3 milijuna i 159 tisuća dolazaka, što je porast od 11 posto, te 20 milijuna i 803 tisuće noćenja, što je rast od 9 posto. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima od 8 posto te od 6 posto u noćenjima. Od siječnja do srpnja u Hrvatskoj je na Jadranu i u Gradu Zagrebu boravilo ukupno 7 milijuna i 591 tisuća gostiju, koji su ostvarili 40 milijuna noćenja, što su porasti od 9 posto u dolascima i 7 posto u ostvarenim noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Pet najjačih tržišta u razdoblju od siječnja do srpnja po udjelu u noćenjima su: Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Poljska, Italija, Nizozemska, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo te Mađarska.
RATOMIR IVIČIĆ
direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice
Rezultati ostvareni u prvih sedam mjeseci, kao i izvrsni rezultati ostvareni u srpnju, još su jednom potvrdili najave kako će ovo biti rekordna sezona. Posebno nas veseli povećanje turističkog prometa s tržišta koja su stagnirala ili pak bila u padu, rezultat je to napornog rada i ciljanih kampanja. Italija i Mađarska, naša tradicionalna tržišta, bilježe izuzetna povećanja, pa i Francuska. Veseli nas i povratak američkih turista koji bilježi dvoznamenkasti porast.
ZVONIMIR SAVIĆ
direktor Sektora za analize HGK-a
Podatak da je devizni prihod od turizma 17 posto BDP-a sugerira visoku ovisnost gospodarstva o turizmu i upućuje na nedovoljno diverzificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske. Postavlja se i pitanje može li se prosperitet nacionalnog gospodarstva temeljiti na varijabli čija je vrijednost oko petine BDP-a, a visokog je rizika jer je trend kretanja podložan raznim utjecajima, poput prirodnih nepogoda te geopolitičke nestabilnosti.