GOLENIĆ - Slatinsko prigradsko naselje Golenić jedno je od tri naselja (uz Ivanbrijeg i Lukavac) od posebne državne skrbi na području grada Slatine. Prema povijesnim podacima, u tom je selu 1869. godine bilo 29 stanovnika i njihov se broj povećavao sve do 1948. godine. Tada je zabilježen najveći broj ljudi u selu - 310. U svim kasnijim popisima stanovništva broj Golenićana smanjivao se, da bi u tom malom selu 2011. bilo samo 22 stanovnika. Danas je Golenić mjesto s najmanje stanovnika na slatinskom području, mjesto u kome zvono u starom drvenom zvoniku zvoni samo kad netko umre.

Opisujući teškoće života u maloj sredini kao što je Golenić, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Ivan Gašparić u prvi plan stavlja problem prometne povezanosti sa Slatinom i nedostatak vodovoda.

– U vrijeme komunizma nitko nije mario za nas jer smo čisto hrvatsko selo. Makadamsku cestu sagradila je Šumarija 1980. godine, a o asfaltu smo mogli samo sanjati. Prije toga ljudi su upravo zbog loše ceste odlazili i danas žive u Njemačkoj, Kanadi, Australiji. U selu ima i ruševnih i novijih napuštenih kuća, ali i praznih kuća ljudi koji su odselili u Slatinu. Oni, međutim, vikendom dolaze i održavaju svoja imanja, kose travu, pokupe šljive i slično - kaže Gašparić.

Druga etapa započete gradnje asfaltirane ceste do sela zaustavljena je prije dvije godine usred šume jer nije bilo novca. Sada se od Slatine do Golenića pet kilometara vozi asfaltom, a posljednja je tri kilometra makadamski put, čijim održavanjem mještani nisu zadovoljni. Kažu da preko ceste prelazi voda kad pada kiša jer kanali uz cestu nisu prokopani, a kada zimi cestom prođe ralica i očisti snijeg, dva automobila ne mogu se mimoići. Ni od obećanja iz 2013. da će biti sagrađen vodovod Lukavac - Ivanbrijeg - Golenić za sada ništa. U vrijeme suše cisternama dobivaju vodu iz Slatine. Selo je okruženo šumom pa divljač pojede sve što mještani u svojim vrtovima posade. Zato se mahom bave ovčarstvom, tek da prežive.

“Budući da smo u Gradu Slatini čuli drugu stranu priče, čini se da će opravdanom nezadovoljstvu Golenićana uskoro doći kraj, a smanjiti bi ga mogla i bolja komunikacija. Naime, od pročelnika Ureda gradonačelnika Slatine Radenka Pavića doznali smo da je nastavak gradnje ceste do Golenića i kroz mjesto bio planiran i nominiran za financiranje iz programa EIB II, iz kojega je financirana sagrađena dionica spojne ceste Slatina – Ivanbrijeg i odvojak prema cesti za Golenić. No, zbog malog broja stanovnika cesta nije bila na prioritet, nego je na rezervnoj listi te nije došla na red za realizaciju iz toga programa. Pročelnik Pavić kaže da Grad Slatina i dalje traži izvore financiranja za gradnju ceste do Golenića, a namjera je i projektirati spoj prema Lukavcu, čime bi se povezala slatinska brdska naselja i stvorili uvjeti za razvoj ovoga ruralnog područja.

– Trenutačno je projekt gradnje ceste do Golenića i kroz mjesto u pripremi za nominaciju na Mjeru 7 Ruralnog razvoja, a raspisivanje EU natječaja za navedenu Mjeru očekuje se do kraja ove godine. Vrijednost projekta je milijun eura. Riječ je o dionici makadamske ceste šumskog karaktera koja je imala lokalno značenje i bila u nadležnosti Županijske uprave za ceste Virovitica, međutim zbog malog broja stanovnika u naselju Golenić i zakonskih odredbi cesta je izgubila lokalni karakter i prešla u kategoriju nerazvrstanih cesta, koje su u nadležnosti Grada Slatine. Ova makadamska cesta redovito se nasipa i održava sukladno gradskom programu održavanja nerazvrstanih cesta - kaže pročelnik Pavić.

Projekt gradnje dijela vodovodne mreže do prigradskih naselja Ivanbrijeg, Golenić i Lukavac planiran je u programu Aglomeracija Slatina, koji je u pripremi za aplikaciju na fondove Europske unije, a koji zajedno vode tvrtka Komrad, Hrvatske vode i Ministarstvo poljoprivrede u sklopu cjelovitog rješavanja vodovodnog sustava i odvodnje na području grada Slatine.