Objavljeno 17. kolovoza, 2015.
Kalicije SDP-a s bivšim pravaškim strankama izazvat će pomutnju među biračima
Dok traju konzultacije, dogovaraju se i koalicije - dvije najjače političke stranke pripremaju teren. Provjerili smo koliko je moguće formiranje trećeg bloka na kojemu se niže sve više političkih stranaka.
Na dan izbora, kad god bio, najveća borba vodit će se između dva najjača politička takmaca: HDZ-a i SDP-a. Posljednja istraživanja blagu prednost daju desnoj koaliciji, no ni ljevica ne zaostaje puno. Raniji datum izbora SDP bi mogao iskoristiti zbog patriotske klime; mimohod, Oluja, odustajanje od arbitraže sa Slovenijom... sve su to aduti kojima vladajuća koalicija lovi glasove, smatra politički analitičar Berto Šalaj.
"Žele iskoristiti pozitivan zamah, ovo okretanje prema patriotizmu i uspjehe na ekonomskoj mikrorazini poput povećanja industrijskog izvoza... To bi onda bio razlog zašto idu na izbore u studenome", smatra Šalaj.
U međuvremenu koalicije se slažu, obilazi se teren. I dok se čeka odgovor nekad čvrstog koalicijskog partnera IDS-a, SDP najavljuje koalicije s dijelom seljačkih i bivših pravaških stranaka. Šalaj kaže - izazvat će to pomutnju među biračima: "To je borba, pokušaj da se taj dio biračkog tijela, a koji SDP sigurno ima, a on je između 25 i 30 posto, da se dodatno proširi. Vjerujem da je tu i dodatan element, a to je da se dio birača zbuni jer tko je sad jedna seljačka stranka koja je s HDZ-om, jedna je sa SDP-om, SDP ide u koaliciju s bivšim pravašima... U kojoj mjeri će to biti uspješno vrlo je upitno", dodaje.
Prema posljednjim istraživanjima, jedine dvije stranke koje još prelaze prag su Živi zid i Orah, no riječ je o strankama bez konkretne organizacije, identiteta i članstva, smatra politički analitičar Davor Gjenero koji predviđa još veći pad popularnosti Oraha.
"To nije stranka koja bi bila konsolidirana i imala čvrstu mrežu i ona će se vjerojatno do izbora do kraja ispuhati. Živi zid će vjerojatno ući u idući saziv parlamenta, ali njima, ako žele funkcionirati kao relevantna politička stranka, treba dugotrajan proces izgradnje stranačke mreže. To je vjerojatno najteži mogući politički posao", poručuje Gjenero.
Na političkom spektru sve je više manjih stranaka, koje zasad podržava tek ispod dva posto birača, poput MOSTA nezavisnih lista Bože Petrova, Josipovićeve Naprijed Hrvatska, Reformista Radimira Čačića ili 365 zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
Gjenero smatra kako s obzirom na okolnosti hrvatskog izbornog sustava uspostavljanje trećeg bloka nije moguće. "Snažan treći blok je više incident nego pravilo", poručuje. "Dakle, ove stranke s dva posto mogu postati marginalno parlamentarne, mogu osvojiti u nekoj izbornoj jedinici mandat ili dva, ali ništa više od toga. Malo je vjerojatno da ozbiljno mogu utjecati na buduću administraciju", poručuje Gjenero.
Media servis
ČAČIĆ I BANDIĆ MOGU KOALIRATI I S LIJEVIM I S DESNIM STRANKAMA
Sigurno je kako će Laburisti stati uz SDP, no tek će se vidjeti kako će disati Reformisti ili pak Bandićeva stranka kojoj Šalaj ne daje veliku potporu izvan zagrebačkog prstena. "I koliko se meni čini, bar što se tiče gospodina Čačića ili Bandića, oni su, ako uđu u parlament, otvoreni za suradnju i s jednom i drugom opcijom, i HDZ-om i SDP-om. Priklonit će se onima koji budu jači, a njihova pozicija bit će to jača ako njihovi glasovi budu potrebni za sastavljanje nove vlade", zaključuje Šalaj. Kako će se formirati koalicije, valja još pričekati i vidjeti, no jedno je sigurno - pred nama je još jedna duga politička jesen.
Davor Gjenero
politički analitičar
Uspostavljanje trećeg bloka nije moguće. Stranke s dva posto mogu osvojiti u nekoj izbornoj jedinici mandat ili dva, ali ništa više od toga
Berto ŠALAJ
politički analitičar
SDP želi iskoristiti pozitivan zamah, okretanje prema patriotizmu i povećanje industrijskog izvoza. To je razlog zašto idu na izbore u studenome
HDZ-ovoj KOALICIJI 32,7 %, A SDP-ovoj 30,1 % GLASOVA
Posljednje istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, pokazalo je nastavak blagog trenda smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na SDP i lijevu koaliciju. Ovaj je trend smanjenja prednosti započeo prije četiri mjeseca, kad je razlika između koalicija bila veća od 6 posto, da bi u ovomjesečnom istraživanju ona pala na 2,5 posto. Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) prelaze izborni prag: ORaH i Živi zid. Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57 %), HDZ bi dobio 31,3 posto glasova (prema 30,4 % iz srpnja). S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije – SDP, bilježi izbor od 26,6 posto (prema 25,5 % prije mjesec dana). Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, još i ORaH prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizu). ORaH je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,1 posto, dok je Živi zid s izborom od 4,8 posto (u srpnju 4,4 %) na četvrtom mjestu. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS- HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,7 posto (prema 30,7 % iz srpnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 30,1 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 28,3 %).