Unatoč pozitivnim gospodarskim pokazateljima i hvalisanju vladajućih da su zemlju napokon izvukli iz recesije, gospodarski oporavak i vraćanje (bar) na razinu pretkrizne 2008. čekat ćemo još godinama.

Pokazuju to i analize uglednih institucija prema kojima rast BDP-a od bijednih 0,1 posto na temelju sezonski prilagođenih rezultata neće biti ni približno dovoljan za bilo kakav značajniji gospodarski pomak. Procjena je da bi tek rast BDP-a od najmanje dva, prema nekim ekonomistima i četiri posto duže vremensko razdoblje mogao donijeti pozitivne učinke za hrvatske financije i ekonomiju.

- Zemlje koje su potaknule javne investicije imale su veći gospodarski rast u odnosu na druge jer su makroekonomske neravnoteže nadomještene EU fondovima. Ako njihova iskoristivost u Hrvatskoj premaši 90 posto, imamo snažne izglede za stope rasta koje idu preko 2 - 2,5 posto, što će nam omogućiti sustizanje drugih članica Unije - smatra predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić.

Branko Baričević, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, podsjeća da smo u EU ušli u nezahvalno vrijeme, u vrijeme krize. “Nije više bilo jeftinog novca, sve je to zahtijevalo prilagodbu jer su se uvjeti stalno mijenjali. Na raspolaganju nam trenutno stoji više od milijardu eura godišnje i sad je na državi i strukturama da se to iskoristi. Novcem iz fondova moramo potaknuti strukturne reforme i tako se približiti modernim i razvijenim državama”, savjetuje Baričević.

Američki Business Insider sastavio je listu deset najusporenijih ekonomija na svijetu, i u tom društvu Hrvatska se našla na devetom mjestu. U “klubu deset” najlošijih u svijetu od Hrvatske je bolji Jemen, koji tone u kaos zbog rata. Gospodarstvo Jemena, koje je visoko ovisno o energentima, teško je pogođeno padom cijena nafte 2014. godine, a zemlja se trenutno nalazi usred građanskog rata. “Jemen je stalno suočen s teškim dugoročnim izazovima, kao što su opadajuće rezerve pitke vode, visoka nezaposlenost, teška nestašica hrane i visoke stope rasta populacije”, navodi CIA. Business Insider za Hrvatsku piše da je jedna od uspješnijih zemalja bivše Jugoslavije, ali i da se gospodarstvo nije oporavilo od izbijanja krize 2008. godine. BDP je prošle godine pao za 0,4 posto, a zemlja se bori s visokom nezaposlenošću, neujednačenim regionalnim razvojem i smanjenim stranim ulaganjima.

Lošiji od Hrvatske u svijetu su Brazil, Srbija i Rusija, čije gospodarstvo u velikom dijelu ovisi o energetici, tako da su teško pogođeni padom cijena nafte 2014. godine. Slijedi Sveta Lucija na petom mjestu, Bjelorusija, Libija, Venezuela te Ukrajina.

Novo istraživanje Eurostata pokazalo je da su Hrvati među najsiromašnijima u Europi. Od zemelja koje nisu u Europskoj uniji siromašniji su građani Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Turske. Eurostat je mjerio stvarnu individualnu potrošnju kojom se mjeri blagostanje kućanstava. Ona se u zemljama članicama EU-a kreće u rasponu od 49 do 140 posto prosjeka Unije, izraženo standardom kupovne moći. Najsiromašnija članica je Bugarska, koja je na 49 posto prosjeka EU-a, a slijede Rumunjska s 55 posto te Hrvatska s 59 posto prosjeka individualne potrošnje. Najveći standard ima Luksemburg, gdje je potrošnja 40 posto iznad prosjeka, a slijede Njemačka i Austrija, gdje je potrošnja više od 20 posto iznad prosjeka.

- Dvoznamenkasti rast izvoza Hrvatske u posljednjih nekoliko tromjesečja jasno pokazuje da se efekt integracije u EU sve više vidi i u nas, ali put je još dug. Ključna je konkurentnost i svi projekti moraju ići u tom smjeru. Gurali smo neodržive projekte poput autocesta i sad te dugove treba vraćati. Čeka nas 10,7 milijardi eura i od toga se doista može napraviti malo čudo - poručio je Branko Grčić, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU.