Polaganjem ispita iz kemije i sociologije, u petak, 5. lipnja, počinje ljetni rok državne mature u školskoj godini 2014./2015. Ukupno će ispitima državne mature pristupiti 40.761 kandidat.

Među njima je 13.704 učenika koji su u ovoj školskoj godini završili gimnaziju i za koje je državna matura obvezna. Maturu ne moraju, ali žele polagati učenici strukovnih škola, njih 22.246, koji misle studirati, kao i 286 maturanta iz srednjih umjetničkih škola.

Kako se bliži državna matura, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), institucija koja se bavi organizacijom i provedbom državne mature, sve je zatrpanija pitanjima maturanata. Mirjana Smoljić iz Odjela za organizaciju i provođenje ispita izjavila je da dnevno dobivaju i do 300 poziva te oko 150 mejlova.

Veliki broj upita bio je vezan uz prijavu, odjavu i druge nejasnoće vezane uz studijske programe. “Najveći broj poziva koji je infocentar dobio bio je zadnjeg dana prijave ispita, 1. veljače, kada smo radili do ponoći, a imali smo ukupno 897 poziva. Doslovno smo u minutu do ponoći prijavljivali jednog kandidata i nismo uspjeli prijaviti sve ispite jer se sustav zatvorio”, kažu u NCVVO-u, a prenosi portal Srednja.hr.

Da su pod stresom, potvrđuju osječki gimnazijalci Luka i Matej. Luka kaže da još od zimskih praznika svake subote vježba matematiku s Dominikom, kolegom iz razreda, koji ima ocjenu pet iz tog predmeta. Engleski i hrvatski mu dobro idu, pa je napravio skriptu iz koje ponavlja gradivo za te ispite.

- Malo me je strah, ali mislim da imam još dovoljno vremena, jer esej iz hrvatskog je 17. lipnja, test 18., a engleski 19. lipnja. Kad to prođe, polagat ću najteži ispit, a to je matematika, i to 23. lipnja - priča Luka.

On je odabrao samo jedan izborni predmet, a to je psihologija, no smeta mu što osječki studij traži razinu A, dok je za psihologiju u Zadru dovoljno položiti B razinu. “Da mi dobro ide prirodoslovlje, sigurno ne bih prijavio psihologiju”, kaže naš mladi sugovornik.

Na taj apsurd upozorava i njegov školski kolega Matej, također orijentiran društvenim znanostima: “Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je odlučeno da studenti koji polože politiku i gospodarstvo kod njih ne mogu ni na jedan studij, dok oni sa završnim ispitima iz informatike, fizike i kemije ne konkuriraju jedino za sociologiju. Nije li to apsurdno? Stariji kolege su mi rekli da je tu odluku donio Senat tog fakulteta 2012., a tako je i danas.”

S našim mladim sugovornicima ne slaže se prof. dr. sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci i predsjednik Rektorskog zbora. On smatra da fakulteti moraju imati autonomiju i da ne bi trebalo unificirati, da se primjerice, na svim studijima psihologije u Hrvatskoj traži B razina matematike. “Ova razlika koja sada postoji prilika je fakultetima, posebice onima za kojima je velika potražnja, da dobiju najbolje i najkvalitetnije studente. Negdje baš ti bodovi više razine nekog izbornog predmeta mogu biti presudni”, smatra prof. Lučin.