Na kraju 2014. godine na hrvatskim sudovima zabilježen je najmanji broj neriješenih predmeta u posljednjih 25 godina.

Posljednjeg dana prosinca 2014. bila su 574.783 neriješena predmeta, odnosno čak 119.068 predmeta manje u odnosu na prethodnu godinu. Kad se tome dodaju zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra, broj neriješenih predmeta iznosi 616.986.

U 2014. ukupan broj primljenih predmeta manji je u odnosu na prethodnu godinu, ali je taj broj i dalje vrlo visok i iznosi 1.322.643 predmeta. U Hrvatskoj je taj priljev promatrano na 100.000 stanovnika znatno veći, i nekoliko puta, u odnosu na prosjek drugih članica Europske unije.

To su neki od najvažnijih podataka iz izvješća Branka Hrvatina, predsjednika Vrhovnog suda, o stanju sudbene vlasti za prošlu godinu. U godišnjem izvješću predsjednik Vrhovnog suda upozorava na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu te daje prijedloge za unapređivanje rada sudova.

U izvješću se podsjeća kako je novim Zakonom o područjima i sjedištima sudova iz lanjskog listopada broj općinskih sudova smanjen sa 68 na 24, a broj prekršajnih sudova sa 63 na 22. Hrvatin ističe kako u idućem razdoblju treba posebno pratiti novi ustroj mreže sudova kako bi se izbjegli i odmah ispravljali bilo kakvi uočeni problemi koji bi mogli prouzročiti poremećaj u radu sudova, posebice otežavanjem pristupa sudu građanima. U novoj mreži nužno je i promptno kadrovski popunjavati sudove u skladu s potrebama specijalizacije sudaca radi što stručnijeg i bržeg rada na rješavanju sudskih sporova.

U radu sudova ostvareno je poboljšanje stanja promatrano kroz strukturu riješenih predmeta – rješavani su u većoj mjeri teži predmeti.

Podatci za 2013. i 2014. godinu ukazuju da je najveće smanjenje broja primljenih i neriješenih predmeta na prekršajnim sudovima. Najviše neriješenih predmeta odnosi se na građansku granu suđenja, tako da su na kraju 2013. godine predmeti građanske grane suđenja zajedno s predmetima iz nadležnosti trgovačkih sudova činili 62 % od ukupnog broja neriješenih predmeta, dok je na kraju 2014. taj postotak 68 %. Međutim, bitna je činjenica da je broj neriješenih građanskih predmeta na kraju 2014. bio u apsolutnom broju manji nego 2013.

U sudovima je lani bilo zaposleno ukupno 8669 osoba, što je najmanji broj zaposlenih od 2007. godine. Zanimljivo je da od ukupnog broja zaposlenih 82 % čine žene.

Veliki problem sudova je kontinuirano smanjenje iznosa proračunskog novca, što utječe na kvalitetu njihova rada, ali i sigurnost stranaka. Materijalna i informatička opremljenost sudova te sigurnost sudskih zgrada daleko su od zadovoljavajuće razine.

“U izvješću za prošlu godinu upozoreno je da trend smanjenja proračunskih sredstava nije moguće održati bez bitnog remećenja budućeg rada sudova, a nema sumnje da može utjecati na rezultate koje sudovi ostvaruju. Važno je istaknuti da je u odnosu na prethodnu godinu dodatno došlo čak do smanjenja sredstava koja se mogu koristiti za stručno usavršavanje zaposlenika, što je zakonska obveza sudaca i državnih službenika”, upozorava Hrvatin.

Primjerice, Županijskom sudu u Splitu za usavršavanje je 2013. odobreno 19.220 kuna, a 2014. samo 6636, Županijskom sudu u Zagrebu za 2013. odobreno je 47.000 kuna, premda je u prijedlogu proračuna traženo 100.000,00 kuna, a za 2014. odobrena je 41.000 kuna. Županijskom sudu u Osijeku za 2013. odobreno je 18.220 kuna, a za prošlu godinu samo 7500 kuna.

“Osigurana sredstva ne osiguravaju ni minimalne uvjete za uredan rad u sudovima i može se ocijeniti da su postala samo simboličnog značenja. Ti sudovi ne samo da su specijalizirani za najsloženija kaznena djela – iz oblasti USKOK-a i ratnog zločina, već prema sadašnjem ustrojstvu trebaju biti neposredno prvi, dakle i najbrži u ujednačavanju sudske prakse sudova prvog stupnja,” stoji u izvješću.