Državni zavod za statistiku objavio je izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države prema metodologiji ESA 2010, kakvu zahtijeva Europska komisija, prema kojoj je deficit konsolidirane opće države porastao sa 17,7 milijardi kuna (5,4 posto BDP-a) u 2013. na 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a u 2014. godini. Dug opće države na kraju prošle godine iznosio je 279,5 milijardi kuna, što čini 85 posto BDP-a, dok je 2013. iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 posto BDP-a.

DZS je, međutim, objavio i statističke podatke o dugu i proračunskom deficitu izrađene po novoj metodologiji za razdoblje od 2011. do 2013. kako bi se oni mogli usporediti s onima za 2014. U obuhvat opće države tako su sada ušli HBOR i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, ali i preuzimanje duga HŽ Carga od 955 milijuna kuna, zbog izdanih jamstava za tu tvrtku. Najveći utjecaj na porast javnog duga imao je obuhvat duga HBOR-a koji je sam povećao javni dug za 4,4 posto BDP-a.

Deficit konsolidirane opće države uvećan je i za iznos transfera socijalnih doprinosa (iz II. u I. mirovinski stup) u iznosu nešto višem od tri milijarde kuna.

Komentirajući objavljene podatke premijer Zoran Milanović kazao je kako je javni dug pod kontrolom, da se smiruje i deficit i da se osim trošarina nove mjere ušteda, koje Vlada šalje u Bruxelles, neće odnositi na građane. Istaknuo je kako je njegova vlada od prvog dana korisnike proračuna malo dirala “u odnosu na ono što se očekivalo i tražilo i što bi svaki dežurni stručnjak u Svjetskoj banci, Europskoj komisiji ili MMF-u preporučio.”

“Javni dug držimo pod kontrolom, on je veći nego što je bio prije 3,5 godine jer su nas dočekale strahovite dubioze i deficit o kojem uopće ne želim govoriti koliki je bio 2011. Kada bi se primjenjivala današnja metodologija, bio bi valjda osam posto BDP-a”, kazao je Milanović. Dodao je kako je sada veći problem privatni dug građana, koji se rijetko iskazuje.I.Mikulić