Objavljeno 16. ožujka, 2015.
STJEPAN ZORIĆ: SAMO SLAVONIJA I BARANJA MOGU HRANITI POLA NATO PAKTA
Zajednička poljoprivredna politika Europske unije jasno određuje da svaka zemlja članica mora razvijati lokalna tržišta i kratke lance opskrbe. Čak su i u Programu ruralnog razvoja za te mjere predviđena sredstva.
- Definitivno je da sve zemlje preferiraju lokalne domaće proizvođače i nastoje im olakšati plasman da bi razvili svoju proizvodnju. No, naš turizam koristi samo 20 posto domaćeg voća i povrća, tko može natjerati direktore hotela da kupuju naše proizvode koji su konkurentni i cijenom i kvalitetom. Naša najveća nacionalna sramota je da Ministarstvo zdravstva u bolnicama ne želi naše proizvode ili da Ministarstvo obrane vojsci servira grah iz Kine, salatu iz Italije, kupus iz Austrije, mrkvu iz Nizozemske, a samo Slavonija ima kapacitet da hrani pola NATO-a - ogorčeno tvrdi Stjepan Zorić, predsjednik Proizvođačke organizacije “Dika”, dodajući da nova proizvođačka organizacija sama po sebi ništa neće značiti ako se ne pokrene tržište.
U samo ova dva tjedna od osnivanja Proizvođačka organizacija “Dika” bombardirana je javljanjem poljoprivrednih proizvođača zainteresiranih za ulazak u organizaciju što pobija predrasude da su hrvatski poljoprivrednici neskloni udruživanju. “Ljudima je došla voda do grla i u udruživanju vide slamku spasa, jasno im je da drugog izlaza više nema”, kaže Zorić.
Pokretanje tržišta
Dodaje kako je u tijeku odrađivanje tehničkog dijela, statuta i internih pravilnika, za koji su si dali rok do kraja mjeseca kada će Ministarstvu poljoprivrede podnijeti zahtjev za potvrđivanjem kako bi uhvatili korak s usvajanjem Programa ruralnog razvoja.
- Proizvođačku organizaciju doživljavamo kao alat za pokretanje procesa u poljoprivredi. U prvom redu govorimo o pokretanju tržišta koje u Hrvatskoj ne funkcionira kao u drugim EU zemljama, na način da se treba osigurati stabilnost i tržišta i proizvodnje i plasmana i, na kraju, iskoristi potencijal regije. No, razvoj tržišta ne može se raditi samo na regionalnoj razini već na državnoj. Zato nam je cilj što prije udružiti proizvođače u proizvođačke organizacije i sustav postaviti na razini ukupne hrvatske proizvodnje voća i povrća - pojašnjava Zorić.
Ističe kako će Hrvatska ove godine imati 100.000 tona viška mandarina i jabuka, dostatno i za izvoz, što je u konačnici i bio cilj razvoja voćarstva.
- Željeli smo da naša regija postane izvoznik najmanje 10 vrsta voća, a ne samo dvije, i da se brojka od 2 - 3 milijarde dolara uvoza hrane hitno mora svesti u razumne okvire. No, sad se postavlja pitanje kako da mi ove godine izvezemo 50.000 tona jabuka kad ih nismo u stanju prodati ni na domaćem tržištu jer ga nismo razvili. Kako biti u izvozu konkurentan kad zemlje u okruženju imaju od 0 do 7 posto PDV-a na jabuke? Zato hitno tražimo da se jabuke i mandarine oslobode PDV-a, da pokušamo spasiti višak proizvoda koji nam dolazi, jer nemamo skladišnih kapaciteta u koje ćemo ih smjestiti - upozorava Zorić ističući kako su hrvatski voćari postigli konkurentnost proizvodnje, ali ne mogu i tržišnu konkurentnost jer ih ubija PDV.
Primjeri iz EU-a
- Cilj naše proizvođačke organizacije nisu poticaji, nego aktivacija i razvoj tržišta! U ministarstvu nailazimo na razumijevanje, ali nas koče niže razine onih koji odlučuju u direktnoj nabavi. Ugledajmo se na postojeće primjere u Europi koji već funkcioniraju. Smatramo da se hitno već ove godine mora podići udio domaćih proizvoda i u turizmu i u Ministarstvu obrane za 50 posto - kaže Zorić.
Kao drugi problem hrvatskog voćarstva ističe maloprodaju u trgovačkim centrima, za koje samo traže poštovanje pravilnika i propisa Europske unije o trženju, deklariranju u označavanju voća i povrća.
- Poznato je da se rinfuzno voće i povrće uvozi u velikim pakiranjima i ovdje prepakira u manja, na koja se stavlja oznaka “domaći proizvod”, što je kršenje propisa. Mi inzistiramo da inspekcijske službe tome stanu na kraj. Imamo svjež pozitivan primjer naših slovenskih kolega proizvođača koji tvrde da su isposlovali bolje uvjete plasiranja svojih proizvoda na trgovačke police nakon prodaje Mercatora nego što su ih imali prije. I mi želimo s trgovačkim centrima uspostaviti takve partnerske odnose koji će u konačnici biti kupcima na korist. Mogući potencijal naše proizvodnje je neupitan, imamo odličnu poziciju, dobar odnos s regionalnom upravama, struku implementiranu u sve naše proizvodne procese, proizvođače koji nisu neskloni udruživanju, dostatno proizvodnih površina, ukratko sve preduvjete da naša regija bude izvoznik. No, ako ne postoji nacionalna, spremni smo sudjelovati na regionalnoj razvojnoj strategiji gdje ćemo u vrlo kratkom roku otvoriti 5000 radnih mjesta u sektoru voća i povrća s mladim poljoprivrednicima - zaključuje Zorić.
Renata PRUSINA
Krunoslav Dugalić
klaster “Slavonska jabuka”
Inzistiramo na kvaliteti brenda
“Sa stajališta struke, inzistirat ćemo da se svi članovi proizvodne organizacije pridržavaju internog pravilnika o proizvodnji jer nam je krajnji cilj brendirati proizvode zbog prepoznatljivosti na tržištu. Onaj član koji ne bude mogao ispunjavati sve uvjete pravilnika o kvaliteti proizvoda neće svoju robu moći prodavati pod brendom Dika”, istaknuo je Krunoslav Dugalić, predsjednik Nadzornog odbora klastera “Slavonska jabuka” i član Organizacijskog odbora PO-a “Dika”. Dodaje kako je krajnji cilj doći na razinu da kupac želi i traži slavonsku jabuku. “Ne želimo kupcu ponuditi jeftiniju nego kvalitetniju jabuku za istu cijenu. Mi se fokusiramo na krajnjeg konzumenta i želimo mu ponuditi dodanu vrijednost, tako da kupcu koji kupuje brend 'Dika' garantiramo podijetlo i kvalitetu robe, posebno s naglaskom zaštite okoliša i ljudskog zdravlja”, kaže Dugalić pojašnjavajući da će se u proizvodnji strogo kontrolirati ostatak pesticida. “Cilj nam je da naši proizvodi imaju 20 - 30 posto niže ostatke pesticida od dopuštenih količina. Da bismo to postigli, kroz proizvođačku organizaciju dajemo veći naglasak na tehnologiju, ali i na izradu strategije i planova razvoja voćarstva u Slavoniji. Želimo da ta proizvodnja bude rezultat strategije, a ne stihije”, ističe Dugalić.
Domagoj Škobić
klaster menadžer
Regionalni centar
“Svake se godine susrećemo s problemom da je teško prodati gajbu jabuke, a imamo upite za kamione. Trgovački lanci traže konstantnu isporuku standardizirane robe. Tu će nam veliku pomoć pružiti Osječko-baranjska županija i Regionalna razvojna agencija koje će sudjelovati u projektu Regionalnog distributivnog centra u slobodnoj zoni Nemetin”, najavljuje Domagoj Škobić, klaster menadžer i član Organizacijskog odbora PO-a “Dika”. U novom se regionalnom centru, kaže, osim distributivnog odjela, planira i aukcijska sala te industrijska prerada s fokusom na smrznuti program i potencijalno sušaru. Planirani su skladišni kapaciteti hladnjače od 10.000 tona, a u prvoj fazi startnih 2500 tona. “Želimo ovaj distributivni centar ustrojiti u službi regionalnih proizvođača, prema modelu Udina koje nam u tome i nude pomoć”, kaže Škobić dodajući da je ovih dana i potpisan ugovor o suradnji s delegacijom talijanske pokrajine Friulia Venezia Giulia, koja nudi pomoć u organizaciji tržišta i prodaje.
Shema školskog voća
“Naišli sam na jako pozitivan odaziv poljoprivrednih proizvođača. Već nam je stotinjak voćara i povrtlara iskazalo interes za članstvom, od onih s jednim do onih s više od 50 hektara, koji mahom ne pitaju za uvjete u proizvođačkoj organizaciji jer im je jasno da se moraju udružiti kako bi opstali na tržištu”, kaže Domagoj Škobić, klaster menadžer, koji se od 2009. više bavi istraživanjem funkcioniranja proizvođačkih organizacija u EU-u, proučavajući modele Slovačke, Poljske, Mađarske, Italije... “Kod nas su i dalje pravilnici prilično nejasni pa ćemo se ravnati prema europski propisima. A prvi koraci PO-a 'Dika' bit će ulazak u shemu školskog voća u kojoj je trenutno više od 80 posto trgovačkih tvrtki, a smatramo da to nije u redu”, zaključuje Škobić.
VIŠKA
MANDARINA I JABUKA OVE ĆE GODINE U HRVATSKOJ BITI 100.000 TONA
PLETER: DOISTA SE UVOZI, ALI ZBOG JAVNOG NATJEČAJA
Trgovačko društvo Pleter-usluge d.o.o. ugovorni je davatelj usluge vojne prehrane Ministarstvu obrane i oni se sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi moraju pridržavati primjene toga Zakona. “Ukratko, kao javni naručitelji nismo nažalost u mogućnosti uvjetovati da ponuđene robe budu od domaćih proizvođača, što za posljedicu ima da se prilikom odabira najpovoljnijeg ponuditelja uzima u obzir traženi opis i kvaliteta roba uz kriterij odabira najniže cijene pa su slijedom navedenog svi ugovorni dobavljači (npr. graha) isporučivali uvozni grah”, odgovaraju u Pleteru, ali i poručuju kako bi bili “izrazito zadovoljni da se i navedena proizvodna organizacija odazvala na neposredno proveden i završen otvoreni postupak javne nabave za nabavu svježeg voća i povrća temeljem kojega su sada zaključeni okvirni sporazumi”.(D.Ku.)