Prvi put od 2007. ove se godine očekuje rast gospodarstava svih država članica Europske unije, objavila je jučer Europska komisija u svojoj zimskoj gospodarskoj prognozi.

Ove godine prognozira se umjeren porast gospodarske aktivnosti u EU-u i europodručju, a daljnje ubrzanje rasta očekuje se 2016. Predviđa se da će stopa rasta u cijelom EU-u iznositi 1,7 posto, odnosno 1,3 posto u europodručju. Na temelju jačanja domaće i inozemne potražnje, vrlo prilagodljive monetarne politike i uglavnom neutralnoga fiskalnog pristupa, godišnji rast 2016. trebao bi dosegnuti 2,1 %, odnosno 1,9 %, priopćila je Europska komisija.

No, Komisija za ovu godinu očekuje velike razlike u rastu među članicama. Tako će najmanji rast imati Hrvatska - samo 0,2 posto, a najveći Irska od čak 3,5 posto.

Upozorava se, pak, kako su mogućnosti rasta diljem Europe i dalje ograničene slabim ulagačkim okruženjem i visokom nezaposlenošću. Ipak, niz ključnih događaja od jeseni upućuje na pozitivniju kratkoročnu prognozu. Cijene nafte pale su brže nego prije, vrijednost eura značajno je pala, EIB je najavio kvantitativno olakšanje, a Europska komisija predstavila je svoj Plan ulaganja za Europu. Svi ti čimbenici pozitivno će utjecati na rast, optimistični su u EK.

Predviđajući stopu rasta hrvatskog gospodarstva u 2015. godini za 0,2 posto, a nagodinu 1 posto, Europska komisija je potvrdila svoju raniju procjenu.

Hrvatsko gospodarstvo je palo 2014. šestu godinu zaredom, ali je tijekom godine smanjena brzina recesije, što je dovodi do pada od 0,5 posto na godišnjoj razini. Prema zimskim prognozama EK, pozitivna potražnja iz inozemstva nije mogla poništiti učinke slabe domaće potražnje, koja je pala zbog pada investicija od 3,6 posto i smanjenja privatne potrošnje od 0,6 posto i javne potrošnje od 2,1 posto. Kako stoji u prognozama EK, kraj hrvatske recesije predviđa se 2015., ali realni BDP rast će skromnih 0,2 posto. Rast domaće potražnje ostat će negativan, kao rezultat daljnjeg pada investicija i javne potrošnje. Predviđa se stagnacija privatne potrošnje budući da negativne učinke slabog tržišta rada i nesigurnost vezanu uz konačno rješenja kredita nominiranih u švicarskim francima u velikoj mjeri poništava pozitivan učinak porezne reforme i niže cijene nafte, navodi Komisija.

Hrvatska je od početka prošle godine godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da se deficit prošle godine smanji na 4,6 posto, ove na 3,5 posto, a 2016. na 2,7 posto BDP-a. Javni dug bi ove godine trebao dosegnuti 84,9 posto, a nagodinu 88,7 posto BDP-a, dok se za prošlu godinu procjenjuje na 81,4 posto BDP-a. Predviđena stopa nezaposlenosti prošle godine je 17 posto, za ovu godinu se predviđa 16,8 posto, a sljedeće 16,4 posto i te su procjene bolje od onih iz jesenskih prognoza.

Komentirajući ove prognoze, Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, istaknuo je kako je bitno da Hrvatska nakon šest godina izlazi iz recesije.

- I ove procjene EK govore da je Vlada neke svari u protekle tri godine mandata radila dobro. I svi pokazatelji, od rasta osobne potrošnje, izvoza i proizvodnje su pozitivni i s te strane mogu reći da sam zadovoljan da smo uspjeli Hrvatsku izvući iz recesije - rekao je Maras.

Za ministra financija Borisa Lalovca bitno je da se trendovi u gospodarstvu počinju mijenjati.

- Vidite da radimo i na rasterećenju građana kroz oprost dugova i drugim mjerama povećanja osobnog dohotka i nadam se da će se te mjere početi i vraćati kroz određeni dio potrošnje. Na potrošnju će svakako utjecati i niže cijene energenata i određene druge robe široke potrošnje. Ne treba imati neka golema očekivanja ili nekakve iluzije, meni je bitno da se trendovi počinju pomalo mijenjati - rekao je jučer Lalovac.