Novosti
U HRVATSKOJ NE RADI 325.000 LJUDI

Ni jedno od najtraženijih zanimanja nije proizvodno, tako ne možemo naprijed
Objavljeno 15. siječnja, 2015.
Od 2009. godine u realnom sektoru ugašeno je 130.000 radnih mjesta

Vezani članci

NAJNOVIJI PODATCI O NEZAPOSLENOSTI

U Osijeku bez posla tisuću osoba s fakultetskom diplomom

U zemlji s velikom nezaposlenošću, kakva tišti Hrvatsku – s jučerašnjim danom, objavio je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) na svojim stranicama, nezaposlenih je 325.025, najtraženije zanimanje na listi “top 10” je ono konobara!

Poslodavci iz cijele Hrvatske u ovom su trenutku objavili 161 oglas za zapošljavanje konobar(ic)a. S druge strane, iako smo “nacija koja voli fotelje” i “svi bi voljeli biti direktori”, u ovom je trenutku najmanja potražnja upravo za direktorima, menadžerima i čelnicima – traži ih se samo devet, i to uglavnom ravnatelji(ce) škola, tek po jedan direktor hotela, direktor prodaje i jedan menadžer u d.o.o.-u za trgovinu.

Drugo po traženosti zanimanje u ovom je trenu diplomirani ekonomist, za kojeg je 101 oglas za zapošljavanje, slijedi prodavač (104). U ovom trenutku potreba je za zapošljavanjem 92 medicinske sestre, 75 odgojitelja, 86 kuhara, po traženosti slijede ekonomisti, frizeri, komercijalisti, a čistačice su na začelju liste “top 10” zanimanja.

Đakovčanka Ivana Zorić, po zanimanju ekonomski tehničar, bez posla je ostala prije šest mjeseci, a ima 17,5 godina radnog staža u struci. Iako stalno prati ponudu poslova, kaže, ne vjeruje da će naći posao.

Posao za 51 čistačicu

– Oglasa za moju struku zna biti, no uvijek je u njima neki “ali”, traži se nešto što ste jedino mogli steći na prethodnom istom ili sličnom poslu kod tog ili sličnog poslodavca, a vi to nemate jer upravo tražite posao kod njega - kaže Ivana, koja je u šest mjeseci poslala 20-ak molbi za posao, no bez uspjeha.

Poslodavci u ovom trenutku imaju potrebu za zapošljavanjem 51 čistačice. Znakovito – ni jedno od zanimanja na listi “top 10” nije proizvodno.

Slično je i s područjima zanimanja; najtraženija su ona iz sfere profesori, nastavnici i stručnjaci za obrazovanje – njih 444. Slijede stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja – njih 429, potom uslužna i ugostiteljska zanimanja – 380, IT stručnjaci – 262, a tolika je trenutna potreba i za zdravstvenim, biotehničkim i prirodoslovnim stručnjacima. Na tržištu rada trenutno se traži 196 uredskih i šalterskih službenika, slijedi potreba za građevinskim i rudarskim zanimanjima (154 oglasa za radnicima), potom mehaničari i metalci, pred kojima je 110 oglasa za posao. Vozači i brodska posada u ovom trenutku na domaćem tržištu rada mogu pogledati neki od 106 oglasa, a trgovci 100 oglasa za slobodna radna mjesta u branši. Prema najnovijim podacima HZZ-a, po traženosti slijede jednostavna prodajna i uslužna zanimanja (76).

Realni sektor - proizvodna zanimanja, ona u preradi hrane, tekstila, kože, drva… na samom su začelju kolone, što je vrlo znakovito i govori o stanju tog, bazičnog sektora, a koji je u ovom trenu oglasio potrebu za samo 70 radnika!

Nema stvaranja novih vrijednosti

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević komentira potonje riječima da je takav odnos realnog i uslužnog sektora, a time i njihove potrebe za zapošljavanjem, rezultat maćehinskog odnosa Vlade, kao i njezinih prethodnika, prema realnom sektoru.

– Riječ je o sektoru koji stvara nove vrijednosti, a čine ga poljoprivredno-prehrambena, prerađivačka industrija. U vrijeme ove dugotrajne krize, od 2009., u realnom je sektoru zatvoreno, ugašeno, čak 130.000 radnih mjesta i taj je sektor platio najveći danak krizi. I ti podaci o radnim mjestima i najtraženijim zanimanjima nedvosmisleno govore da nam se sve svodi na uslužne djelatnosti i da, unatoč deklarativnim opredjeljenjima Vlade da će tome stati na kraj, i dalje imamo zapošljavanja u javnom sektoru, čemu kumuje Vlada. Prije dva mjeseca opravdavali su to potrebom - privlačenja investicija, koje su, dakako, izostale. No ova vlada nije svjesna da ni uslužne djelatnosti ne mogu doći do izražaja ako nema stvaranja novih vrijednosti, a to je jak realni sektor - upozorava Matijašević.

Na upit kako komentira da su atraktivna zanimanja, poput direktora, po traženosti na začelju kolone, prvi sindikalac HURS-a kaže: - To je predobro da bi se takvo radno mjesto samo tako lako mijenjalo, tu nema odviše fluktuacija, osim ako politika ima svoj utjecaj. Kad jednom upadneš u fotelju i ako imaš sreće da se poduzeće ne ugasi, držiš se nje što duže.

Suzana ŽUPAN
VAUČERIMA SU LJUDSKA BIĆA PRETVORILI U OBIČNU ROBU

U trenutnoj ponudi oglasa za zapošljavanje za zemlju s intenzivnom poljoprivredom, kakva je u RH, znakovito je da su na samom dnu potražnje oglasi za radnike u poljoprivredi. Naime, u ovom trenu nudi se posao samo za četiri KV poljoprivredna radnika i za samo sedam za jednostavna zanimanja u poljoprivredi. Predsjednik HURS-a Ozren Matijašević za to krivi Mrsićevo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, odnosno uvođenje vaučera za rad u poljoprivredi. “Umotvorci, filozofi u aktualnoj vlasti, a tu ciljano mislim na MRMS, 'riješili' su to vaučerima za sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi, pretvorivši ljudska bića u robu”, kaže Matijašević.

kONOBARI

SU TRENUTAČNO NAJTRAŽENIJE ZANIMANJE U HRVATSKOJ

Najčitanije iz rubrike