Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je Božić svim pravoslavnim kršćanima. Za mjesto te svoje poruke izabrao je selo Ostradnoje u blizini grada Voronježa, nedaleko od ukrajinske granice. Tom prigodom Putin je zahvalio starješini crkve, protojereju Genadiju Zaridzeu, zbog toga što vodi centar s izbjeglicama iz Ukrajine. U Rusiju se sklonilo čak 850.000 izbjeglica iz istočne Ukrajine i oni predstavljaju veliki teret za tu zemlju, koja širenje Europske unije i Sjevernoatlantskog pakta na istok kontinenta doživljava kao objavu rata ruskim interesima. Zbog toga se Kremlj odlučio za amputaciju Ukrajine. Krim je već pripojen, a tiha invazija na Doneck i Luhanjsk, na istoku Ukrajine, trenutno je zamrznuta. No ruski ratni planovi su poznati. Ambicija Kremlja je Ukrajinu posve odsjeći od Crnoga mora, a novoosvojeni prostor, koji bi dopirao sve do Moldavije i Rumunjske, i vjerojatno progutao Pridnjestrovlje i Budžak, dobio bi ime Novorusija. Patrijarh moskovski i cijele Rusi (a ne Rusije, kako to hrvatski mediji krivo pišu) Kiril (Gunđajev) u svojoj je propovijedi verbalno pozvao na mir u Ukrajini, ali i podsjetio kako 2015. pravoslavna crkva slavi tisuću godina od smrti sv. Vladimira, vladara Kijevske Rusi, koji je dao pokrstiti Istočne Slavene. Obraćanjem svim pravoslavcima na svijetu, ruski predsjednik Putin ne samo da figurativno želi odjenuti ruho svojih carskih prethodnika u Kremlju, koji su obavljali dužnost pravoslavnih “kalifa”, nego želi i oživiti ideju ruskog mesijanizma, Moskve kao “trećeg Rima” i tzv. Svete Rusije. Ova potonja, o kojoj je nedavno govorio i mitropolit volokolamski Ilarion (Alfejev), zadužen za vanjske poslove Moskovske patrijaršije, vidi državne teritorije Ukrajine, Bjelorusa i Rusije, kao dio jedne i nedjeljive, Svete Rusije. Pesimisti kažu da bi Putin, u slučaju razbuktavanja sukoba sa Zapadom, mogao zaigrati upravo na tu pravoslavnu kartu. D.Celing