Voditelji poreznih odjela tvrtki 29 europskih zemalja (21 iz EU), uključujući i Hrvatsku, smatraju da je u većini europskih zemalja visok stupanj porezne nesigurnosti.

U Deloitteovu istraživanju o porezima na pitanja je odgovaralo 800 direktora financija, među kojima i njih 17 iz Hrvatske.

- Za razliku od prošle godine, kada su čelnici poreznih odjela iz Irske najpozitivnije ocijenili stupanj porezne nesigurnosti u svojoj zemlji, ove godine najpozitivniji su bili čelnici odjela iz Nizozemske i Luksemburga, od kojih je više od 90 posto reklo da kod njih ne postoji visok stupanj porezne nesigurnosti - ističe Helena Schmidt, viša menadžerica u Odjelu poreznog savjetovanja Deloittea.

Kako kaže, svi ispitanici iz Italije (100 posto) smatraju da u njihovoj zemlji postoji visok stupanj porezne nesigurnosti. Mediteranski svijet i inače bilježi veći dojam porezne nesigurnosti pa slijede Portugal, Francuska, Grčka i Bosna i Hercegovina s više od 90 posto odgovora o visokom stupnju te nesigurnosti, a odmah za njima su Hrvatska sa 79 posto i Slovenija sa 77 posto. Prosječan stupanj porezne nesigurnosti u Europi je 54 posto i niži je nego 2013. godine, kada je iznosio 60 posto.

Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u RH česte su zakonske promjene (57 posto) te nedorečenost, manjkavost i sporna javna dostupnost uputa (43 posto). Ti izvori navedeni su i u drugim zemljama kao najčešći uzrok nesigurnosti. Sto posto hrvatskih ispitanika smatra da je ona u RH veća nego u drugim zemljama, dok je u njima takav odgovor dalo 41 posto ispitanika.

- Stručnjaci žele stabilne porezne zakone, jer vjeruju da samo takvi mogu pozitivno utjecati na poslovnu konkurentnost zemalja u kojima rade. Ne sviđa im se nesigurnost te sugeriraju da bi pojednostavljenje poreznog sustava također pridonijelo konkurentnosti država - kaže Dražen Nimčević, partner zadužen za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu.

Prema njegovim riječima, strani ulagači teško razumiju obvezu plaćanja članarine Hrvatskoj turističkoj zajednici, HGK­u, doprinos Hrvatskim šumama, kao i spomeničke rente.

Nimčević kaže da je Hrvatska nekonkurentna u više područja. Ističe višestruko veće komunalne naknade u nekretninskom dijelu nego u Bugarskoj i Rumunjskoj, te oporezivanje rada. I nakon izmjena poreza na dohodak udio ukupnog troška plaće u razredu iznad 12.000 kuna dijeli se prema omjeru 63 posto za državu, a tek 37 posto za zaposlenika. Za usporedbu, BiH ima doprinose od 31 posto na koje se obračunava porez od 10 posto pa oko 63 posto ukupnog troška plaće dobiva zaposlenik, a oko 37 posto ide državi. Kod nas čak i na manje plaće bar pola ukupnog izdvajanja za zaposlenika ide državi. Slovačka ima visoke doprinose za mirovinsko, ali je limitirala maksimalni iznos za plaćanje doprinosa na oko 2000 eura, dok u Hrvatskoj taj limit iznosi 7500 eura, što znači da gotovo svi moraju platiti doprinose. “Ta je granica u Hrvatskoj postavljena jako visoko”, kaže Nimčević.