Vezani članci
MREŽA MLADIH I BAZA ZA RADNIČKU INICIJATIVU I DEMOKRATIZACIJU
Velik broj i (pre)visoki iznosi parafiskalnih nameta, dakle zakonski instaliranih financijskih obveza koje se plaćaju mimo redovnih poreza i doprinosa, hrvatskom gospodarstvu prava su omča oko vrata pa je stoga njegova konkurentnost daleko iza potrebne.
Iz godine u godinu pada domaći bruto proizvod, nema novih ulaganja, a radnih je mjesta sve manje. Znaju to svi, no njihovo smanjenje i dalje u dobroj mjeri ostaje na verbalnom izričaju, dok praksa pokazuje veliki otpor.
Naime, početni Registar neporeznih prihoda, izrađen 2008. godine, iznenadio je brojem od 245 neporeznih prihoda te veličinom nameta kojima su različita tijela i agencije godišnje ubirale 12,5 milijardi kuna od tvrtki, obrtnika i građana. Posljednjih nekoliko godina registar je dopunjavan, čak i do 572 neporezna nameta, ali i skraćivan, jer je usporedbom metodologije s drugim zemljama zaključeno da dio kazni, koncesija, upravnih pristojbi i taksi zapravo nema karakter parafiskalnih nameta.
Prespora dinimika promjena
- Načelno smo zadovoljni što se ovoj problematici počela pridavati pozornost koju zaslužuje kao dio ukupnih mjera koje bi trebale poboljšati poslovno okruženje smanjenjem administrativnih zahtjeva, ali nismo u tolikoj mjeri zadovoljni dinamikom kojom se to vrši te transparentnošću samog procesa, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Prema raspoloživim podacima Ministarstva financija, u 2013. godini smanjen je 41 namet ukupne vrijednosti 319 milijuna kuna. Od siječnja do kolovoza 2014. smanjeno je ili ukinuto sedam nameta ukupne vrijednosti 57 milijuna kuna, a od rujna do prosinca 2014. godine očekuje se da će biti smanjeno dodatnih devet nameta ukupne vrijednosti 119,5 milijuna kuna, (no o tome se u Vladi ne izjašnjavaju hoće li to i učiniti), odnosno ukupno u 2014. godini 16 nameta vrijednosti 176,7 milijuna kuna. Time bi ukupno smanjenje/ukidanje u 2013. i 2014. godini iznosilo 495,4 kuna unutar 57 nameta. Na kraju 2014. Registar bi trebao obuhvaćati 173 nameta neto vrijednosti 4,52 milijarde kuna, naspram 2013., kada je njegova netovrijednost iznosila 6,42 milijarde kuna s 244 nameta.
- U tom kontekstu smanjivanje broja nameta za 71, kao i netovrijednosti Registra nameta za 1,9 milijardi kuna u godinu dana, predstavljalo bi određeni pomak - ističu u HGK-u, no ipak dodaju kako treba pričekati objavu Registra kako bi se vidjelo u kolikom je tu opsegu riječ o realnom smanjenju opterećenja gospodarstva smanjivanjem visine samih nameta ili njihovim ukidanjem, a u kojoj je to veličini tek odraz brisanja određenih stavki iz registra s obzirom na to da je ocijenjeno da ne udovoljavaju definiciji parafiskalnog nameta.
- Iz tako prezentiranih podataka vidljivo je da se pomalo gubi tempo u sređivanju stanja obujma i veličine neporeznih davanja, što je vezano i uz sporu provedbu strukturnih reformi koje bi omogućile efikasniju javnu upravu, a time i ukidanje ili smanjenje veličine određenih nameta - ističu u Komori. Pritom dodaju da su za hrvatske poduzetnike posebno problematična davanja koja nemaju direktnu vezu s onim čime se oni bave (kao što je to slučaj kod naknade za općekorisne funkcije šuma i spomeničke rente), ili nemaju jasnu povezanost s ostvarenim poslovnim rezultatima (vezana su, recimo, uz visinu ukupnog prihoda, a ne dobiti).
Pritisak iz EU-a
Do sada se ukidanje ili smanjivanje nameta odvijalo usporenim tempom, s obzirom na to da je teško očekivati da će onaj tko naplaćuje namet samostalno ili bez otpora smanjiti svoje izvore prihoda. Ipak, u idućoj godini očekuje se čvršći stav u preispitivanju parafiskalnih nameta, posebice jer su oni i dio specifičnih preporuka Vijeća Europske komisije vezanih uz nacionalni program reformi Hrvatske u okviru provedbe mjera za poboljšanje poslovnog okruženja, ističu u HGK-u. Pritom ocjenjuju da bi se efikasnost provedbe smanjenja parafiskalnog tereta znatno poboljšala ako bi se iz strukturnih fondova EU-a osiguralo financiranje informatičke podrške registru parafiskalnih nameta, čime bi se učinkovitije i transparentnije pratili pomaci na tom području.
I na kraju, dok iz Vlade pa i Ministarstva financija, u čijoj su i nadaležnosti parafiskalni nameti, na naše upite odbijaju dati informacije o tome što valja očekivati na njihovom smanjenju do kraja ove i u idućim godinama, Tomislav Verovec, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva, u prvi plan ističe pozitivne učinke na tom planu ostvarene u vrijeme Milanovićeve vlade. Tako pak ističe da je od lipnja 2012. do lipnja 2013. prijavljeno i napravljeno više reformi u gospodarstvu nego u razdoblju od 2007. do lipnja 2012. godine. A rezultat toga je da je Hrvatska, prema ocjeni lakoće poslovanja Svjetske banke, ove godine napredovala s 89. na 65. mjesto od 189 zemalja - veli on.
No, kao najmeritorniju ocjenu trendova na tom planu, svakako valja istaknuti jasno izraženi stav Europske komisije kako je “napredak u uklanjanju parafiskalnih nameta što ih plaćaju hrvatske tvrtke znatno sporiji i slabiji od očekivanog i najavljenog te da je jednim dijelom zasnovan i na tome što su pojedina davanja brisana iz kataloga parafiskalnih nameta, ali su tvrtke te obveze zapravo nastavile plaćati”.
Nikola VUKADINOVIĆ
Bernard Jakelić
zamjenik direktora HUP-a
Jedne namete ukidamo, druge uvodimo
- Mi smo u HUP-u inzistirali i prije, a posebno to činimo sada, na sustavnijem pristupu rješavanja problema prevelikih parafiskalnih nameta. No, i bez obzira na inicijativu glede toga na razini Vlade, sve to još uvijek nije dobro međuresorski iskoordinirano, tako da na jednoj strani neke takve namete ukidamo i na drugoj uvodimo nove. S druge strane imamo i dosta problema oko novog normiranja i donošenja podzakonskih akata, pravilnika i svega ostaloga, koji na mala vrata uvode nekakva nova opterećenja, a vrlo često su i u koliziji jedni s drugima, kaže Bernard Jakelić, zamjenik direktora HUP-a, dajući do znanja da se cijeli proces obavlja presporo, ali traži i transparentniji način ukidanja takvih nameta, što bi svakako pojeftinilo poslovanje poduzetnika. “Mi u HUP-u ćemo i dalje inzistirati na smanjenju parafiskalnih nameta, jer ako želimo podignuti razinu naše konkurentnosti i krenuti u oporavak našeg gospodarstva, moramo uporno inzistirati na tome da se te stvari dovedu u prihvatljiviji okvir. To i zbog privlačenja stranih ulagača u našu zemlju i novih zapošljavanja, u čemu po posljednjim statistikama ne prolazimo sjajno”, zaključuje Jakelić.
DRŽAVA MORA ZAŠTITITI REALNI SEKTOR
Ukidanje, ili bar smanjenje parafiskalnih nameta, tema je koja zaokuplja i slavonske gospodarstvenike. Tako Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije d.d. Osijek, ističe kako “izvorište toga vidi upravo u javnom sektoru koji nije efikasan kao privatni sektor, i onda, da bi pokrili tu svoju neefikasnost, za njih je bilo nužno uvesti toliko parafiskalnih nameta”. Pritom je stajališta kako i potencijal realnog sektora nije bezgraničan te bi stoga naša država morala zaštiti privatni sektor i voditi više računa o interesima privatnih tvrtki koje dobro rade, imaju trend rasta i rade s dobiti - te ih rasterećivati, a ne da ih još i dodatno opterećuju radi neefikasnosti javnog sektora.
KOMORA NA TRAGU ZAHTJEVA
U HGK-u, čija je članarina također dio parafiskalnih davanja, napominju kako su samoinicijativno od samog početka krize u četiri navrata smanjivali svoj teret za gospodarstvo, a na koncu i ukinuli komorski doprinos. “Posljednje ukidanje komorskog doprinosa i smanjivanje članarine za 15 posto jedna je od značajnijih i vrednijih pojedinačnih mjera u okviru ukupnog smanjenja parafiskalnog opterećenja”, ističu iz HGK.
PREPORUKA EK
Smanjite namete kako bi gospodarstvo “prodisalo”
12,5
milijardi kuna različita tijela i agencije godišnje ubiru od tvrtki, obrtnika i građana
TREBAMO STRUČNU RASPRAVU
Zvonko Digula, tajnik osječkog Udruženja obrtnika, za članstvo dobrim drži smanjenje komorskog doprinosa sukladno novim Zakonom o obrtu. Posebnim problemom za obrtnike ističe plaćanje visoke spomeničke rente te predlaže njezino ukidanje, isto kao i glazbeničkih autorska prava, plaćanje TV pretplate, vodne doprinose, članarine Hrvatskoj turističkoj zajednici... Zaključuje kako obrtnike posebno boli nenamjensko trošenje tako izdvojenih sredstva, a da oni o tome nemaju povratne informacije. Zoran Kovačević, predsjednik Županijske komore Osijek, ipak traži više razboritosti pri ukidanju ili smanjenju nekih parafiskalnih nameta. “Strašno sam protiv ukidanja šumskog i vodnog doprinosa, upravo zbog razloga što svaki od njih, naravno ako se namjenski troši, ima svoju težinu. Vodna naknada za mene nikada nije bila namet, iako ne kažem da se kod nje ne treba naći fina mjera, odnosno granica - koliko je to. Ali ako ukinemo opću korist od te naknade, onda nam se događa ono što smo vidjeli ove godine - a to su poplave s nesagledivim posljedicama. Ukidanje takvih naknada samo zato da gospodarstvo bude rasterećeno, proizvest će mnogo gore učinke nego nastavak prikupljanja takvih nameta”, veli Kovačević. Pritom zaključuje kako, naravno, postoje i parafiskalni nameti koje treba racionalizirati, no o tome se treba povesti ozbiljna stručna rasprava sa što manje populizma.