Objavljeno 8. prosinca, 2014.
Smještaj evakuiranih osoba nije se pokazao adekvatno planiranim
Vezani članci
HLADNO VRIJEME U SKUČENI JE PROSTOR ZATVORILO OBITELJI
Zaštita i spašavanje ljudi odrađeni su profesionalno i uspješno, a solidarnost i angažiranost lokalnog stanovništva i volontera u prihvatu evakuiranih, obrani od poplave i drugim aktivnostima zaslužuju svaku pohvalu i poštovanje.
No, sustav zaštite i spašavanja treba dodatno ojačati.
Jedan je to od zaključaka iznesenih u izvješću pučke pravobraniteljice Lore Vidović o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe izazvane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Izvješće se vrlo detaljno bavi svim aspektima života stanovništva u vrijeme i nakon poplave – evakuacijom, privremenim smještajem, obnovom, zdravstvenom zaštitom, pružanjem psihološke pomoći i drugim.
Skučeni prostori
Primjerice, kako ističe pravobraniteljica, smještaj evakuiranih osoba nije se pokazao adekvatno planiranim, s obzirom na njegovu očekivanu dugotrajnost i posebnu ranjivost pojedinih skupina. Posebna je kritika upućena na organizaciju života u kontejnerskim naseljima u Gunji, Račinovcima i zaseoku Padež u Rajevu Selu. Naime, istaknuto je, kvaliteta smještaja u tim je naseljima ispod prihvatljive razine i ona nisu adekvatna za smještaj obitelji s djecom, starijih osoba i onih sa zdravstvenim problemima. - Smještajne jedinice izuzetno su skučene i predviđene za vanjske temperature do minus pet Celzijevnih stupnjeva, a grijanje je omogućeno na klima-uređaje koji se zbog velikog opterećenja kvare, a za popravak su potrebna administrativna odobrenja. Dodatne grijalice, osim povećane opasnosti od požara, dovode i do čestog nestanka struje. U nekim su jedinicama smještene i četveročlane obitelji, a njihovo opremanje često je prepušteno snalažljivosti korisnika, pogotovo u pogledu bijele tehnike, stoji u izvješću.
Problem je i udaljen pristup sanitarnom čvoru i tuševima. Nestanci struje su relativno česti, nema uspostavljene fiksne telefonske linije i dostupnog interneta, što je poseban problem.
Neinformiranost
U izvješću se ističe neinformiranost građana i njihova komunikacijska odsječenost, neriješena imovinsko-pravna pitanja, nejasnoće oko izostavljanja s popisa za dodjelu novčane pomoći Crvenog križa, neinformiranost o obnovi i neadekvatna komunikacija s osobama koje na tim poslovima rade, psihološki i zdravstveni problemi, strah od zime...
"U budućim kriznim situacijama potrebno je propisati standarde za uspostavljanje ovakve vrste kolektivnog smještaja, koristeći međunarodna iskustva, kako u pogledu veličine potrebnog prostora za stanovanje po osobi, specifičnosti potreba ranjivih skupina, tako i pratećih sadržaja koje svako naselje treba imati", predlaže pravobraniteljica.
Smatra i da bi, kako bi se prava građana u ovakvim situacijama adekvatno zaštitila, država trebala unaprijediti propise, njihovu primjenu i nadzor. Također, raspodjela novčane pomoći prikupljene od HCK-a trebala bi se odvijati prema transparentnim kriterijima u čijem bi određivanju na načelu suradnje trebala odlučivati Vlada RH, a humanitarna pomoć ne smije se uvjetovati vlasništvom, odnosno odlukom o obnovi nekretnine. "U suprotnome dolazi do gubitka povjerenja, kako u institucije države, tako i humanitarne organizacije", stoji u izvješću.
Dijana PAVLOVIĆ
Lora Vidović
pučka pravobraniteljica
Pomoći i onima koji su pomagali
“Puna i pravovremena informacija o tijeku i rokovima obnove kuće mora se osigurati svakoj stradaloj osobi na njoj dostupan način i u razumnom roku, a kako bi se ubrzala, potrebno je povećati broj timova koji se bave postupcima obnove. Osobito je važno voditi računa o prioritetima stradalog stanovništva te da se prvo obnavljaju kuće obitelji s djecom i drugih ranjivih skupina koji se nalaze u privremenom smještaju, a posebice u kontejnerskim naseljima. Nužan je i nadzor nad tvrtkama koje rade na obnovi kako bi bila provedena stručno i kvalitetno. Građanima, koji su pokazali golemu dozu nesebičnosti i solidarnosti i stradalnicima pružili smještaj u svojim domovima trebalo bi iznaći modalitete za financiranje režijskih troškova. Konačno, od izuzetne je važnosti ovu katastrofu shvatiti kao priliku za unapređenje cjelovitog sustava.”
PSIHOLOŠKU POMOĆ PRIMILO SAMO 150 OSOBA
U izvješću stoji i kako je samo 150 osoba, od 13.000 evakuiranih, do početka rujna primilo psihološku pomoć. "Osim toga, psihološka pomoć nije bila usmjerena k volonterima te stručnim osobama koje su radile na obrani od poplave, zbrinjavanju stradalih i sanaciji. Ovaj podatak upozorava i na strah od stigmatizacije zbog čega građani psihološku pomoć nisu tražili u za to određenim mjestima. Mobilni timovi dolazili su u mjesta na kojima borave stradale osobe, no očito nisu u cijelosti ispunili svoju svrhu, s obzirom na broj stradalih koji tu pomoć nisu primili. Psihološka pomoć treba biti organizirana tako da je dostupna i pristupačna kontinuirano, kroz izravni i proaktivni pristup u mjestima boravka svih potrebitih osoba, a ne samo onih koji ju traže”, zaključuje se.