Novosti
OSVRT

Cavour ponovno među Hrvatima
Objavljeno 25. studenog, 2014.
Hrvatsko-talijanski odnosi stari su gotovo kao Biblija i uzbudljivi kao Amarcord

Ponos moćne talijanske Ratne mornarice, nosač zrakoplova Cavour, pristao je ovih dana u lukama Split i Dubrovnik.

Naši su mediji to moćno plovilo, kakvih ima samo deset u svijetu, popratili uobičajenim senzacionalizmom kakav je obično rezerviran za megajahte kojim se voze Roman Abramovič, Bill Gates ili neka od hollywoodskih zvijezda.

Ako izuzmemo kurtoazni medijski istup talijanske veleposlanice u Hrvatskoj Emanuele D'Alessandro i razdraganu izjavu zastupnika talijanske manjine u Hrvatskom saboru Furija Radina, taj posjet nije, kako to i biva kada je riječ o vojnim stvarima, nagnao nikoga iz Ministarstva obrane da, bar nekim priopćenjem, kaže nešto pobliže o posjetu zapovjednog vojnog broda susjedne nam i prijateljske zemlje. No, oglasio se talijanski kontradmiral Andrea Gueglio rekavši kako je posjet njegova plovila rezultat prijateljstva Italije i Hrvatske te nema nikakve veze s nedavnom rusko-srpskom vojnom vježbom u Vojvodini.

Hrvatska je članica Sjeveroatlantskog saveza i Europske unije, zajedno s Italijom. Naši međusobni odnosi nakon diplomatskog priznanja Hrvatske, u vihoru srpske agresije i Domovinskog rata, bili su više nego korektni. Dovoljno je sjetiti se prijateljskog posjeta talijanskog predsjednika Francesca Cossige tog povijesnog 15. siječnja 1992. Zagrebu. S našim susjedima dijelimo iste vrijednosti i viziju zajedničke budućnosti, pomorsku granicu u Tršćanskom zaljevu, kulturu i mentalitet, ali i povijest koja je uključivala i međusobne prijepore. Naš najveći vanjskotrgovački partner upravo je Italija.

Hrvatsko-talijanski odnosi stari su gotovo kao Biblija (koju je na latinski, posrijedi je slavna Vulgata, preveo Dalmatinac sv. Jernonim) i uzbudljivi kao Amarcord. Među zanimljive potankosti iz zajedničke povijesti spada i prijateljstvo talijanskog državnika Camilla Bensa di Cavoura, po kojemu je ratni brod dobio ime, i hrvatskog nacionalnog revolucionara Eugena Kvaternika. Srećom, do planiranog iskrcavanja Giuseppea Garibaldija 1864. godine u Senju, sa 80.000 vojnika, s namjerom navodne potpore Hrvatima i Mađarima protiv Austrije, nije nikada došlo.

Draško CELING
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike