Na svjetskom tržištu sirove nafte događa se pravi lom, a njezine cijene već nekoliko mjeseci drastično padaju pod pritiskom američkog plasmana velikih količina toga fosilnog goriva, a kako bi se i dodatno, lukavim sankcijama, oslabila gospodarska snaga Rusije.

Uz to, i svi ostali svjetski proizvođači sada odjednom raspolažu s osjetno povećanim tržišnim količinama crnog zlata. Hrvatski građani od toga imaju malo koristi, uz tek manji pad cijena, na benzinskim crpkama kupujući benzin “za 50 kuna”. Naime, na londonskom tržištu cijena nafte ovih se dana kreće oko 85 dolara, dok se na američkom tržištu barelom trguje po 80 dolara, a u petak je cijena nakratko kliznula i na najnižu razinu od lipnja 2012. godine - na 79,44 dolara.

Valja se odmah upitati kako to da je, kada je cijena barela sirove nafte prije šest godina skočila na rekordnih čak 150 dolara, gorivo na hrvatskim benzinskim crpkama bilo jeftinije nego sada, kad je cijena na svjetskom tržištu niža? Usporedbe radi, cijena eurosupera 95 tada je bila 6,62 kune, a danas je nešto više od deset kuna.

Veliki poznavatelj naftnog biznisa, osječki ekonomist, koji ipak ne želi da mu objavimo ime, veli da se sve to događa u uvjetima kada hrvatska Vlada krši prihvaćenu formulu izračuna i odobravanja najviših cijena derivata trgovcima naftnim derivatima te da bi ona, da toga nema, danas bila bar za 1,5 kuna niža. A to se, veli on, događa zato što su državni nameti u maloprodajnoj cijeni naftnih derivata, poput PDV-a i trošarina, izraženi u postotku na rafinerijsku cijenu pa ako bi se one spuštale, državni bi proračun ubirao manje novca. A to bi onda donijelo i dodatne glavobolje ljudima koji nadziru financijsko poslovanje zemlje. Takav način kontroliranja cijene naftnih derivata u Hrvatskoj se sada događa i pored toga što to ne čine neke naše susjedne zemlje, poput Mađarske i Austrije, smatra on. I cijene nafte kod našeg južnog susjeda, BiH, osjetno su niže pa mnogi vozači kojima je to bliže, kupuju gorivo ondje.

I tako zbog visokih cijena goriva vožnja za hrvatske vozače, koji su prisiljeni osobnim automobilima dolaziti na posao, voditi djecu u vrtić, ostarjele roditelje u bolnicu... - ostaje pravi luksuz. Građani su ogorčeni jer svojim sve manjim prihodima ne mogu više pratiti takvu razinu cijena goriva te se pitaju - zašto odgovorni ne poduzmu konkretne korake da se prekine taj negativan trend?

Naime, prema Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata cijene nafte utvrđuju se u skladu s uvjetima na tržištu. Ministar pravilnikom propisuje način utvrđivanja objave i primjene najviše razine cijena naftnih derivata. U izračun ulazi cijena naftnih derivata na tržištu Mediterana, devizni tečaj, premija energetskog subjekta, sredstva koja se izdvajaju za financiranje rada Agencije za obvezne zalihe nafte te naknade i porezi: 20 lipa izdvaja se za financiranje Agencije i naknadu za biogorivo, 60 lipa odlazi na Hrvatske ceste, a isto toliko izdvaja se i za Hrvatske autoceste. Na trošarine otpada 1,65 kuna kao posebnog poreza, na koji država obračuna još PDV od 25 posto, što je zapravo porez na porez, a tome se pribraja i PDV na proizvodnu cijenu. Tako cijena derivata sudjeluje u cijeni goriva s 52,5 posto, dok davanja državi iznose čak 47,5 posto. Prema ovome Vlada može utjecati na cijene goriva, ponajprije smanjenjem trošarina. Međutim, u ovom trenutku to nije realno jer u proračunu nema dovoljno novca pa bi smanjenje trošarina zapravo značilo manje novca za nešto drugo, poput plaća u školstvu, upozoravaju stručnjaci.

Ipak, informacije kako i hrvatska Vlada već jedno vrijeme razamatra mogućnost izmjena Pravilnika o utvrđivanju maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata i namjerava smanjiti posebni poreza u iznosu od 60 lipa po litri goriva koji su potrošači dosad plaćali za financiranje gradnje autocesta, ako bi se autoceste dale u koncesiju - ohrabruje. No, referendum koji se protiv toga priprema daje malo šansi za tako nešto pa opet ostaje sve po starom. Uz to razmatra se i promjena regulative o maksimalnom rastu i padu cijena. Prema dosadašnjem pravilu nije bilo dopušteno povećati je ili smanjiti za više od tri posto. Prema novom prijedlogu to bi pravilo dalje vrijedilo isključivo za rast cijene, dok bi, u slučaju da izračunska formula tako pokaže, smanjenje cijene bilo bez ograničenja. I to bi se smatralo početkom prave deregulacije hrvatskog naftnog tržišta.