Fond za humanitarno pravo iz Beograda koji je 1992. osnovala Nataša Kandić, dobitnica brojnih priznanja za zaštitu ljudska prava, izradio je analizu deset godina procesuiranja ratnih zločina u Srbiji (2004. do 2013.), s podnaslovom “konture pravde”.

“U odnosu na razmjere i karakter zločina u ratovima 90-ih, izvođenje odgovornih pred lice pravde imalo je skromne rezultate. Nezainteresiranost institucija za suočavanje s prošlošću i površna posvećenost pravdi za nedjela, učinili su Srbiju državom koja, na pragu članstva u EU, predstavlja oazu nekažnjivosti za tisuće počinitelja teških zločina”, ističu autori. Smatraju da bi proces dosad najozbiljnijih društvenih reformi u modernoj povijesti Srbije mogao biti kompromitiran neprovođenjem pravde za zločine.

Kažu i da velik broj nekažnjenih zločina daje negativan ton i procesima pomirenja naroda bivše Jugoslavije. “Nespremnost institucija da pred lice pravde izvedu veći broj počinitelja ratnih zločina produbljuje sumnju žrtava u iskrenost političkih predstavnika Srbije, unatoč deklarativnom zalaganju za regionalno pomirenje, posvećenost miru i partnerskim odnosima sa susjedima”, ističu.

Do kraja 2013. Tužiteljstvo za ratne zločine je podiglo optužnice protiv 150 osoba u 44 postupka. Više postupaka se odnosi na isti događaj - tri predmeta za zločine počinjene na Ovčari, isto toliko u povodu zločina na teritoriju općine Zvornik te dva predmeta u svezi sa zločinima u kosovskoj općini Peć. Pravomoćno je okončano 35 predmeta, u kojima je osuđeno 65, a oslobođeno 32 osobe. Nakon podizanja optužnice odustalo se od kaznenog gonjenja pet osoba zbog nedostatka dokaza, smrti ili procesne nesposobnosti optuženog. Primjedba je i da je u zadnje tri godine Tužiteljstvo podizalo optužnice u svezi sa zločinima manjih razmjera, a posljednji kompleksniji slučaj (proširenje optužnice u slučaju Ćuška) datira još iz 2011. godine. U procesuiranim slučajevima, do kraja 2013. za zločine nad nesrpskim žrtvama (Albancima, Hrvatima, Bošnjacima, Romima i drugima) optuženo je 127, a za zločine nad Srbima – 27 osoba. Od osnivanja do srpnja 2013. godine, Tužiteljstvu je podneseno 135 kaznenih prijava protiv 604 osobe, zbog sumnje da su počinili ratni zločin.

U Analizi se kaže da su do Zakona o procesuiranju ratnih zločina (2003.) malobrojna suđenja počiniteljima zločina u Srbiji vođena pred sudovima opće nadležnosti. Većina, od kojih neka još traju ne zadovoljavaju standarde pravednih i profesionalnih suđenja, a neprofesionalni postupci sudaca i tužitelja dovode do uskraćivanja pravde žrtvama teških zločina. Donošenjem zakona nadležnost je ipak prenesena na institucije specijalizirane za procesuiranje ratnih zločina.

Postupanje odjela Višeg i Apelacijskog suda generalno ocjenjuju profesionalnim i uspješnim, no neke segmente i kritiziraju, poput blage kaznene politike i politički motiviranih presuda. Ističu i da dosadašnju praksu procesuiranja ratnih zločina u Srbiji karakterizira nerijetko odstupanje Tužiteljstva i sudova od činjenica utvrđenih od strane Haškog suda, kao i nedovoljno oslanjanje na njihovu praksu, pa se događa da i važni dokazi ostanu neiskorišteni.