Ministarstvo socijalne politike i mladih pokrenulo je savjetovanju s javnošću o učincima novog Zakona o humanitarnoj pomoći.

Tim se zakonom, između ostaloga, žele jasnije definirati uvjeti za dobivanje rješenja za stalno prikupljanje i pružanje pomoći, pojačati kontrola provođenja akcija i raspolaganja prikupljenim novcima te klasificirati humanitarne akcije te onemogućiti nasljeđivanje humanitarne pomoći.

- Žalosno je da zakonski propisi definiraju odredbu o tome da nije moguće nasljeđivati humanitarnu pomoć. To bi trebala biti prirodna svijest svakog roditelja da kad se dijete izliječi ili ne daj Bože premine, novac preusmjere prvom djetetu za koje znaju da je pomoć potrebna - smatra Biserka Šarac, majka djevojke Ene koja je, podsjetimo, prošla desetke operacija tumora na mozgu.

- Nije moja Ena napravila čudo kad je novac koji je još uvijek bio potreban njoj za liječenje preusmjerila Nori Šitum, koja se još uvijek u to vrijeme borila za život. Općenito smatram da bi udruge trebale voditi računa o tome da ne prikupljaju novac samo za liječenje nego da ga onda osiguraju i za razne kontrole i pretrage koje su nerijetko vrlo skupe. Nitko nas roditelje ne pita imamo li novca za kontrole svoje djece. Mi smo imali sreće, no ni Enina borba, unatoč izvađenom tumoru, nije gotova - ispričala je Biserka Šarac.

Predložene novine poput jasnijeg definiranja uvjeta za dobivanje rješenja za stalno prikupljanje i pružanje pomoći te pojačane kontrole provođenja akcija pozdravlja Jasminka Žužić, predsjednica udruge "Hrabro dijete" iz Nove Gradiške koja kaže kako su u Udruzi i ranije isticali da treba uvesti reda, klasificirati osobe koje trebaju pomoć, ali i napraviti ostale potrebne kategorizacije.

Žužić se nada da će Zakon zaživjeti što prije te ističe da brojni roditelji okupljeni u raznim udrugama zapravo su i sami roditelji djece koja trebaju pomoć i svakako žele reda u organizaciji prikupljanja, ali dakako i u nadzoru.

- Svakako se zauzimamo za nemogućnost nasljeđivanja pomoći. Taj novac nije prikupljen u privatne svrhe i treba ga podijeliti djeci koja također trebaju pomoć - zaključuje Žužić.

Nacrt, između ostalog, predlaže i uvođenje odredbi koje reguliraju prikupljanje humanitarne pomoći putem humanitarnog telefonskog broja, na javnim mjestima, postavljanjem kutija i štandova, ali i odredbe koje reguliraju upravljanje neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenima u humanitarnim akcijama. U svrhu osiguravanja veće transparentnosti kad je u pitanju humanitarna pomoć, MSPM pokreće savjetovanje s javnošću koje traje sve do 7. studenoga. Do toga roka zainteresirani mogu dati svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge.

Inače, otkako je prije dvije i pol godine donesen Zakon o humanitarnoj pomoći, u razdoblju od 1. srpnja 2011. do 31. prosinca 2013. godine izdano je ukupno 268 rješenja za tzv. stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći što neprofitnim pravnim osobama daje pravo na određene carinske i porezne olakšice. Istraživanja su pokazala da je velik broj organizacija neaktivno ili povremeno aktivno što je u suprotnosti s idejom o stalnom prikupljanju. Izdano je i 17 prethodnih suglasnosti za povremeno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, ali i 430 prethodnih suglasnosti za organiziranje humanitarnih akcija. Podaci pokazuju i da je broj humanitarnih akcija u porastu iz godine u godinu, kao i vrijednost ukupno prikupljenih i pruženih humanitarnih pomoći. Ukupno je zabilježeno 325.408 korisnika, a najzastupljenija kategorija su odrasle soobe (230.335), potom djeca (42.927), starije i nemoćne osobe (29.138), obitelji (22.180), ustanove (440) i udruge (338).