Politički rat za Hrvatsku gospodarsku komoru ne prestaje još otkako je Luka Burilović (HDZ), koji je prethodnih šest godina obnašao funkciju predsjednika Uprave Sladorane Županja, izabran za predsjednika HGK.

Njegov izbor odmah nije bio po volji Gordanu Marasu, SDP-ovom ministru obrta i poduzetništva, a nesuglasice se pojačavaju činjenicom da je u javnost “procurio” dio nacrta novog zakona o HGK koji bi se trebao donijeti po hitnom postupku i u nekim stavkama bitno mijenja dosadašnja pravila u HGK-u. O toj temi razgovarali smo s Burilovićem.

Što vam najviše smeta u vezi s detaljima iz nacrta novog zakona o HGK o kojemu ste govorili u medijima prije nekoliko dana i može li se to ocijeniti kao politički udar na HGK?

- Kako bi se drugačije mogao okarakterizirati čin u kojem povjerenik ove vlade nadzire i provodi izbore u HGK-u, ocijenivši ih pritom najtransparentnijima do sada, a potom ih pokušava poništiti kada nije prošao njihov kandidat? Nakon što je 77 članova Skupštine iz redova najuglednijih gospodarstvenika Hrvatske između sedamnaest kandidata izabralo mene za predsjednika, sada žele raspustiti čitavu Skupštinu i upravljačku strukturu te dovesti čak pet povjerenika Vlade koji bi kontrolirali izbor Skupštine, umjesto da to čine gospodarstvenici. To je doista zabrinjavajuća ideja. Time HGK prestaje biti neovisno tijelo i postaje de facto Vladina agencija. Znate li u kojem je sustavu predsjednik Komore bio pod kapom vlade? Pa nećemo se valjda vraćati u to doba. Oduzimanje neovisnosti Komori također je i protuustavno. Naime, imovina Komore u vlasništvu je hrvatskih gospodarstvenika, a ovakav zakon bi jednostavno nacionalizirao i anektirao tu imovinu.

Treba li funkciju predsjednika ograničavati na dva mandata?

- Funkcija predsjednika s ograničenim izborom na dva mandata već je definirana Statutom. Predlaganje da se učini ono što je već učinjeno jasno govori o potpunoj neupućenosti predlagatelja Zakona u rad u komori.

Koliko je vaš sukob s ministrom Marasom posljedica različite stranačke pripadnosti, a koliko različitih pristupa budućnosti HGK?

- Već sam kazao, ne zanimaju me sitna politikantstva. Kao predsjednika HGK zanima me samo gospodarska politika i stvaranje učinkovitog i kvalitetnog servisa hrvatskim poduzetnicima. Upravo zbog tog razloga sve svoje stranačke funkcije sam zamrznuo u trenutku izbora na mjesto predsjednika HGK.

Ministar tvrdi da je sve tek u izradi, da zajedno na tome rade dva ministarstva i da ne zna otkud to u javnosti. Koliko je to istina?

- To morate pitati ministra.

Prema njegovim riječima, u Gospodarskoj komori Slovenije zaposleno je 70-ak ljudi, a u HGK-u oko 600, s tim da je kod njih već godinu i pol dana u primjeni dobrovoljno članstvo. Je li to točno i zašto se protivite takvom članstvu za male poduzetnike?

- Nije točno, HGK ima oko 25 posto manje zaposlenih. To ponovno govori o neupućenosti ministra. A pitanje članstva i rasterećenja je čista floskula. Prije svega 97 posto članica plaća članarinu u iznosu od samo 42 kune. Članstva u nekim komorama u Hrvatskoj iznose i više od 150 kuna mjesečno. Osim toga pitanje članstva uopće nije pitanje. Već smo donijeli odluku da u sljedećem razdoblju HGK treba doći do 80 posto prihoda iz usluga, a samo 20 posto iz članstva. Dakle sve je jasno. Bit predloženog Zakona je da se pod krinkom rasterećenja želi ući u upravljanje Komore. To je ono što se ne smije dopustiti. Neću dopustiti utjecaj politike na rad ove institucije i učinit ću sve da sačuvamo njenu stoljetnu neovisnost. O radu Komore moraju odlučivati gospodarstvenici, zbog kojih ona i postoji.