Bez investicija krah energetskog sustava u Hrvatskoj do 2020.
Objavljeno 30. rujna, 2014.
Uvezli smo 11 posto struje čija potrošnja pada zbog smanjene aktivnosti gospodarstva
Vezani članci
SPORNI PROJEKT
Lani je u Hrvatskoj 11 posto potreba za električnom energijom pokriveno iz uvoza, a bez investicija energetski bi sustav do 2020. godine mogao doživjeti krah.
Tvrdnja je to iz komentara stručnjaka Saveza za energetiku Hrvatske o izvješću Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) o stanju i rezultatima hrvatske energetike u 2013.
Trenutačna razina sigurnosti opskrbe električnom energijom zadovoljavajuća je, ali će dotrajale termoelektrane izlaziti iz pogona, a predviđeni razvoj izazvati značajan rast potrošnje. Isključiva izgradnja postrojenja koja koriste obnovljive izvore, posebice vjetroelektrane, može pogoršati sigurnost opskrbe električnom energijom ako ne bude popraćena gradnjom izvora energije čijom se proizvodnjom može upravljati. Bilanca pokazuje da smo 2013. uvezli 8,75 TWh, a izvezli 6,77 TWh električne energije, dok su gubici prijenosa 2,2 posto.
Uz pad potrošnje električne energije zabilježen je i pad uvoza, najviše zbog povećane proizvodnje u hidroelektranama uslijed dobrih hidroloških uvjeta. U 2013. došlo je do stvarnog otvaranja maloprodajnog tržišta električne energije, premda su energetski subjekti iz HEP Grupe držali oko 80 posto od ukupnog trgovanja.
Najvažnijim događajem u 2013. ističe se pristupanje Hrvatske EU. “Integriranje nacionalnih tržišta električne energije i prirodnog plina u jedinstveno unutrašnje tržište EU-a, stvaranje dugoročnih pretpostavki za energetski održivi razvoj s adekvatnim ulogama obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti te aktiviranje kupaca kao odgovornih čimbenika tržišta energije, predstavljaju trajne izazove u razvoju hrvatske regulacije energetskih djelatnosti”, zaključuju. Povlašteni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora energije prihodovali su 553 milijuna kuna, a Hrvatski operator tržišta električne energije (HROTE) generira rekordne višemilijunske gubitke. Proizvodnja biodizela pala je za 15,3 posto, a u sektoru prirodnog plina nastavlja se proces otvaranja tržišta kroz ulazak novih tržišnih sudionika i jačanje konkurencije uz smanjenje tržišne koncentracije.
Igor BOŠNJAK
STALNI PAD POTROŠNJE STRUJE
Hrvatska od 2010. godine bilježi kontinuirani pad potrošnje električne energije, a što je posljedica pada gospodarskih (posebice industrijskih) aktivnosti. Tako je 2010. potrošnja iznosila 17.943 GWh, 2011. 17.703 GWh, 2012. 17.520 GWh te 2013. 17.290 GWh. Posljedica znatno veće proizvodnje električne energije u 2013. (u odnosu na 2011. i 2012. godinu) jesu povoljniji hidrološki uvjeti. U sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja na dan 31. prosinca 2013. godine bilo je ukupno 679 postrojenja, ukupne snage 310,3 MW. Od toga je u 2013. godini taj status ostvarilo 65 postrojenja, ukupne snage 123,6 MW. Na kraju 2013. najviše je bilo sunčanih elektrana (156 sa snagom od 7,55 MW), ali je najveću ukupnu snagu imalo 15 vjetroelektrana (254,25 MW).
8,75
TWh električne energije uvezli smo 2013.
6,77
TWh električne energije izvezli smo 2013.