Što se događa s Termoelektranom-toplanom Osijek? Kakva joj je sudbina? Je li taj projekt vezan uz sudbinu predsjednika Uprave HEP-a, Osječanina Tomislava Šerića?

Šerić je donedavno u javnosti percipiran kao jedan od najbližih prijatelja ministra gospodarstva, također Osječanina Ivana Vrdoljaka, no s kojim je sad, očito je, u otvorenom sukobu. Dapače, njegova je smjena “gotova stvar”, odgodio ju je samo proceduralni propust vezan uz željenu nasljednicu, Vrdoljakovu pomoćnicu i “dežurnog vatrogasca” (sjetimo se HGK-a), Sabinu Škrtić. Ona neće na čelo HEP-a, no povratka nema – novi će predsjednik Uprave biti izabran već za koji dan. Jedan od prvih zadataka toj će osobi biti upravo pitanje ovog velikog projekta.

Zanimljivo, Vrdoljak i Šerić ovih su dana za naš list dali dvije gotovo identične izjave: “Osijeku treba nova elektrana”, no na potpitanje (kakva?), ni jedan nije otvoreno odgovorio (Vrdoljak: To će odlučiti Uprava HEP-a; Šerić: U detalje ne bih ulazio). Očito je, međutim, kako im se oko toga pitanja stavovi razilaze (Vrdoljak želi veću, od 450-500 megavata, Šerić bi manju, onu od 250). To je Šerić neizravno, diplomatski potvrdio u nedavnom intervjuu za Globus.

- Struka je trenutačno vrlo oprezna oko postrojenja ovog tipa iz više razloga – cijena električne energije trenutačno je niska, cijena plina je visoka, a postoji i potencijalno povećanje rizika dobave plina. Vjerujem da ni ministar gospodarstva, kao inženjer i stručnjak, ne bi bio za projekt čije bi ekonomske koristi mogle biti dvojbene – kazao je Šerić.

U članku u kojemu (znakovito?!) nastavlja s mišlju: Ako želi preživjeti, u HEP-u više ne može biti stranačkog kadroviranja, poruka oko osječke elektrane sasvim je jasna: “prebacivanje loptice” donedavnom prijatelju, a sada “inženjeru i stručnjaku”, uz, istina jako maglovitu, ali svakako aluziju o “dvojbenim ekonomskim koristima”. Vrdoljak je, međutim, i dalje uvjeren kako je Osijeku, odnosno široj regiji, takav projekt potreban. A ne treba bježati od istine, potreban je i njemu – druga je polovina mandata, izbori su sve bliže, a (obećanih) velikih investicija u njegovu gradu baš i nema za pohvaliti se.

- Očekujem početak gradnje Termoelektrane-toplane Osijek što prije, jer će sadašnje postrojenje biti aktivno do 2017. Vrijednost ulaganja procjenjuje se na 350 milijuna eura, što uključuje zamjenu i proširenje postojećeg i gradnju novog bloka Termoelektrane-toplane Osijek, koja bi kao energent koristila plin u izmjeni s parom, a projekt bi imao i značajan utjecaj na smanjenje uvoza struje i rast BDP-a. Podsjećam da se u istočnoj Hrvatskoj proizvodi samo pet posto energije, dok ostalih 95 posto dolazi iz proizvodnih objekta s drugih područja, što je situacija koja nikako nije dobra. Sramota je da se potpotrošači u ovoj regiji snabdijevaju strujom iz izvora koji u tolikoj mjeri dolaze iz drugih dijelova Hrvatske. Osim toga, bez izgradnje zamjenskog objekta Osječani bi mogli ostati bez grijanja, a industrija tog dijela Hrvatske bez tehnološke pare. Izgradnja donosi i brojne benefite lokalnoj zajednici. Na samoj izgradnji bit će zaposleno stotine ljudi, a nakon toga njih stotine na održavanju i radu novog bloka. Izravnu korist od renti, koje će dosezati nekoliko desetaka milijuna kuna, imat će i lokalna uprava. To su činjenice i iz njih proizlazi moj stav da je potrebna gradnja zamjenskog objekta – rekao nam je ministar Vrdoljak.

Ni ovaj put, ne ulazeći u pitanje samog kapaciteta Termoelektrane-toplane, on “vraća lopticu” HEP-u: “Ključnu ulogu u cijeloj priči, naravno, ima HEP, koji treba donijeti odluku o gradnji, o tome kakva će elektrana biti, koji će joj biti kapaciteti, tehnologija i tko će ulagati.” Neslužbeno doznajemo da Vrdoljak ima podršku dijela viskopozicioniranih hepovaca, a u prilog mu ide i izvješće HERE za 2013. godinu, kojega je prije dvadesetak dana usvojila Vlada RH. U njemu se, kaže naš izvor, navodi da će do 2025. godine zbog starosti i neekonomičnosti iz pogona izići termoelektrana ukupnog kapaciteta oko 1000 MWe, te da Hrvatskoj nedostaje visokoučinkovitih elektrana. “Ako se još dogodi loša hidrološka godina, bez novih termoelektrana sustav će biti ozbiljno ugrožen”, tvrdi on. Visokopozicionirani stručnjak iz HEP-a, s kojim smo razgovarali uz uvjet anonimnosti, a koji očito podržava Vrdoljaka, “KKE Osijek 500” (kako je naziv projekta) naziva visokoučinkovitim i fleksibilnim postrojenjem, kakvo HEP nema u svome portfoliu, a čijom bi izgradnjom “postao neovisan o uvozu električne energije”.

Jedina smo, kaže, zemlja koja kontinuirao uvozi električnu energiju, dok svi naši susjedi u određenim dobima godine izvoze. Ova elektrana, tvrdi on, omogućuje izgradnju i povećanje kapaciteta vjetroelektrana upravo za tih 300 do 350 MW, koliko ona može kompenzirati u slučaju poremećaja koji dolaze od vjetra.

- Svrha izgradnje “KKE Osijek 500” treba se isključivo razmatrati u cilju energetske neovisnosti i kao strateški projekt u cilju dostatnosti i sigurnosti EE sustava uz mogućnost dobivanja iz tih razloga još nekih određenih prihoda koji proizvodnu cijenu mogu još više sniziti – zaključuje naš izvor.