Prema Prijedlogu izmjena i dopuna Stečajnog zakona, koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa, njegov sastavni dio trebaju postati i predstečajne nagodbe, a koje su dosad regulirane Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, donesenom 1. listopada 2012.

Taj je zakon već doživio niz izmjena i kanonadu kritika – da se nagodbama njima pogoduje dužnicima te da je slaba uključenost sudova u te postupke, koji su vezani uz Finu. Po novome u provedbi nagodbi trgovačkim bi sudovima bile dane veće ovlasti da ispituju osnovanost prijavljenih tražbina vjerovnika. Osim te novine Prijedlog izmjena i dopuna Stečajnog zakona, uz ostalo, predviđa smanjenje troškova i trajanja stečajnih postupaka, što se znaju razvući i na više od deset godina, i to tako da se ubrza prodaja imovine stečajnog dužnika. Novost je i u oglašavanju preko e-ploče, čime sudovi ispunjavaju obvezu prema javnosti i žele se riješiti oglašavanja u tisku, a time i velikih troškova.

Izmjene i dopune donose i novosti u izboru stečajnih upravitelja, pa bi ih od sada metodom slučajnog odabira birala – računala. Time se želi izbalansirati broj predmeta među stečajnim upraviteljima, kako bi se izbjegla dosadašnja nerijetka praksa da pojedini imaju mnogo predmeta, a drugi tek poneki ili ni jedan predmet, pa se stjecao dojam da stečajni suci, koji imenuju upravitelje, često preferiraju iste, odnosno uski krug njih. A u Hrvatskoj ih je, kaže predsjednik Udruge stečajnih upravitelja Ivan Rude, trenutačno oko 400, a članova Udruge više od 200.

Tako Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi “pada na ispitu” nakon samo dvije godine, a po novome bi ostao samo Zakon o financijskom poslovanju. U početku je bio zamišljen da uređuje financijsko poslovanje poduzetnika, rokove ispunjenja novčanih obveza, poslovanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti i insolventnosti te postupak predstečajne nagodbe. Pri donošenju se očekivalo ne samo da će poboljšati dosadašnji neučinkoviti model restrukturiranja društava – brojni stečajevi vode se i duže od deset godina, nego i da će se time ukloniti rak-rana domaćega gospodarstva – problem nelikvidnosti i insolventnosti mnogih hrvatskih tvrtki. No odmah nakon stupanja na snagu, već nakon dva mjeseca, Zakon je prošao prve izmjene i dopune – sadržaj i forma isprava za nagodbe nisu bili razrađeni, a odmah su počele i pritužbe vjerovnika da se nagodbe provode na njihovu štetu, a da dužnik gotovo biva nagrađen zato što je dužan te da sam, svojevoljno, prikazuje tražbine, tj. samostalno utvrđuje i osporava svoje dugove...

Vlada je očekivala da će Fina do kraja 2012. godine zaprimiti više od 20.000 zahtjeva za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, no do prosinca te godine zaprimila je tek njih oko 240. Stoga se Vlada odlučila za hitnu i neposrednu izmjenu Zakona Uredbom donesenom 21. prosinca 2012. Konačni cilj trebao je biti pojednostavljivanje cijelog postupka. A onda se “dogodio slučaj Kolakušić”, u kojem je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, a vezano uz Dalekovod, otvoreno stao protiv nagodbi, nazvavši ih poslije i “većom pljačkom od one u privatizaciji”. Legalizirana pljačka, tako je nagodbe nazvao dio poduzetnika.

– Nagodbe su od početka trebale biti sastavni dio Stečajnog zakona. Ovo je sada popravak nečega što je u startu bilo pogrešno, a i to je neki pomak - ocjenjuje dugogodišnji stečajni upravitelj iz Đakova Zdravko Grubeša.

- Napokon se netko sjetio to ispraviti. Fina je u tim postupcima bila ubačena kao fantomska firma, koja tu nema što tražiti. To je sudski postupak i treba se odvijati na sudu - smatra Grubeša. Dodaje, evidentno je da nagodba i dalje bude mogućnost kako bi se neki subjekt spasio od propasti.

– I dalje držim da je nagodba od dva zla ono manje, iako nije sporno da u njoj vjerovnici gube, no u stečajnim postupcima gube još više - ocjenjuje Grubeša.

I predsjednik Udruge stečajnih upravitelja Ivan Rude iz Šibenika pozdravlja prijedlog prelaska nagodbi u SZ.

– Bit će kvalitetnije i neke će se pravne nejasnoće eliminirati. Nagodbe će tako biti kvalitetnije pravno postavljene - kaže Rude.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca zasad se još ne žele javno očitovati o Prijedlogu izmjena i dopuna SZ-a jer da radna skupina još uvijek radi, a da je materijal još u povojima.