Iako i Gazprom negira da je smanjio isporuku plina Europi, Poljska, Slovačka i Austrija prijavile su znatno smanjen dotok ruskog plina, a razlozi za to još nisu poznati. U Poljsku je stiglo 45 posto manje plina, u Austriju 15 posto, a u Slovačku deset posto manje. Poljska plin prima plinovodima preko Ukrajine i Bjelorusije, a opskrba Slovačke i Austrije ovisi o plinovodima na istoku Ukrajine. Europska komisija, koja posreduje u sporu Kijeva i Moskve oko cijene i isporuke plina, predložila je novi krug trostranih razgovora 20. rujna u Berlinu.

U priči koja se ponavlja svake jeseni - hoće li za Europu pa tako i za Hrvatsku, biti dovoljno plina, Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu ove godine vidi dvije olakotne situacije.

- Prva svakako nije za pohvalu, ali uslijed smanjenje potrošnje u proizvodnji izazvanoj gospodarskom krizom u Hrvatskoj, možemo računati na veće zalihe plina za potrebe kućanstava - mišljenja je Dekanić.

Podsjeća kako domaća proizvodnja pokriva 70 posto vlastitih potreba, a ostalo se uvozi od talijanskog partera. Ali Dekanić misli kako je i u ovom slučaju riječ o plinu iz ruskih izvora. “Ako pak situaciju gledamo u geopolitičkom kontekstu, vidljivo je da je iz EU sankcija izuzet ruski plinski sektor. Europa si ne smije dopustiti da ostane bez opskrbe ruskim plinom, ali s druge strane ruski se državni proračun znatno puni upravo od prodaje plina pa i oni ne smiju biti isključivi. Hrvatska je i zbog toga u boljoj poziciji u odnosu na zemlje u okruženju”, kaže Dekanić.

Iz Hrvatske za sada nije prijavljeno da u zemlju stiže manje plina. (D.Ku./E.S.)