SLAVONSKI BROD - U okviru projekta “Prijatelj s prijateljima” slavonskobrodska Mreža romskih udruga organizirala je jučer okrugli stol o važnosti predškolskog odgoja u obrazovanju i integraciji mladih Roma, a o čemu pripadnici romske manjine, čini se, malo znaju. Hrvatska je, naime, jedina država koja sufinancira roditeljski udjel za predškolski odgoj, što znači da svako romsko dijete od šest mjeseci do polaska u školu ima besplatan vrtić koji financira država. “Sve su sredine o tome obaviještene, no unatoč tome mali je broj onih koji tu mogućnost koriste”, saznajemo od višeg stručnog savjetnika Ministarstva obrazovanja Smiljana Kunderta. U brodskom je slučaju problem, čini se, u organizaciji prijevoza za vrtićarce, kojih je u Vrtiću “I. B. Mažuranić” petnaestak, dok osnovaca u OŠ “H. Badalić” ima više od 200. “Odgovornost je na romskim udrugama koje bi više trebale informirati mještane romskih naselja o mogućnosti besplatnih vrtića i na lokalnoj razini riješiti problem prijevoza. Mi više ne možemo učiniti”, kaže Kundert.

Država je lani izdvojila više od osam milijuna kuna za obrazovanje pripadnika romske nacionalne manjine. “Sada su nam na raspolaganju i sredstva iz EU pa se sve više govori o kvaliteti obrazovanja, što potvrđuju podaci od prije deset godina kada je bilo 20-ak srednjoškolaca i dva studenta, do današnjih više od 500 srednjoškolaca i trideset studenata”, rekao je savjetnik Ureda Vlade RH za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Mirko Marković. Smatra kako manevarskog prostora za bolje i više uvijek ima, a odgovornost je, kaže, i na školi, učiteljima, centrima za socijalnu skrb.

U nekim sredinama, poput Murskog Središća, Romi se uklapaju u zajednicu u svim segmentima, od uređenja naselja do odlaska u školu, a u drugima (poput Slavonije) često su prozivani zbog nasilničkog ponašanja (nedavni nemili događaji u Jelisavcu i Bistrincima ), pa se nameće pitanje koliko Romi sami pridonose svojoj socijalizaciji. “Neke obitelji su i nama problem pa se onda sve Rome trpa u isti koš. Počinitelje kaznenih i prekršajnih djela treba primjereno kazniti, no ne prozivati cijelu romsku zajednicu”, kaže Ibrahim Gušani, slavonskobrodski predsjednik Mreže romskih udruga Hrvatske, otac osmero djece i 22 unučadi. “Radimo projekte, seminare, edukacije o tome kako se integrirati u društvu, a pojedinci trebaju odgovarati za svoja djela”, zaključuje Gušani. Marija Radošević

Fotke: sudionici okruglog stola, gušani,kundert,marković