Objavljeno 4. srpnja, 2014.
Broj prijavljenih na birou je manji, ali ne zbog masovnih otvaranja radnih mjesta
Od početka godine do danas broj nezaposlenih smanjen je za šezdeset tisuća čemu je najviše pridonijelo sezonsko zapošljavanje.
No, i dalje je ta brojka u Hrvatskoj golema - posao preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje traže 305.223 građanina, a procjena je da je bez posla najmanje pola milijuna ljudi jer su mnogi odustali od potrage za radnim mjestom i više se i ne prijavljuju na biro. Europsko istraživanje o mobilnosti radnika pokazalo je da bi čak 43 posto radnika bilo spremno promijeniti državu unutar EU-a zbog radnog mjesta. Deset posto njih to je već i učinilo, što Hrvatsku, uz Rumunjsku, Litvu i Portugal čini zemljom s najvećim postotkom radnika koji su napustili matičnu zemlju u potrazi za poslom. Iako se često može čuti da je u dvije godine iz Hrvatske otišlo gotovo 25 tisuća radno sposobnih građana, podatci Europske komisije govore da je riječ o 12 tisuća ljudi, 0,3 posto ukupnog stanovništva RH.
Trend smanjenja nezaposlenosti bilježi i cijela Europska unija, objavio je Europski statistički ured Eurostat. Bez posla je u lipnju u 28 zemalja članica EU-a bilo 25,184 milijuna ljudi, od kojih 18,552 milijuna u eurozoni. Njihov se broj na mjesečnoj razini smanjio za 63.000 u EU28, odnosno za 28.000 u eurozoni. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih smanjen je za 1,361 milijun u EU28 te za 636.000 u eurozoni.
U Hrvatskoj je, objavio je Eurostat, u svibnju stopa nezaposlenosti smanjena na 16,3 posto sa 16,6 posto, koliko je iznosila u travnju. Najnižu stopu nezaposlenosti u EU-u i dalje bilježe Austrija (4,7 posto), Njemačka (5,1 posto) i Malta (5,7 posto). Najviša je zabilježena u Grčkoj (26,8 posto u ožujku) i u Španjolskoj (25,1 posto). Nezaposlenost među mladima i dalje je visoka i u prosjeku je u svibnju na razini EU-a iznosila 22,2 posto, a u eurozoni 23,3 posto. Bez posla je u 28 članica EU-a bilo 5,187 milijuna mladih, od kojih 3,356 milijuna u eurozoni. Njihov je broj na godišnjoj razini smanjen za 464 tisuće u EU-u, te za 205 tisuća u eurozoni. Grčka, Španjolska i Hrvatska i dalje imaju najviše stope nezaposlenosti u toj dobnoj skupini. Najnižu stopu nezaposlenosti među mladima bilježile su u svibnju Njemačka (7,8 posto), Austrija (8,9 posto) i Nizozemska (10,8 posto).
Rast broja zaposlenih potaknuo je i rast prihoda europskih kućanstava, bar u onima sa srednjim primanjima. U skupini kućanstava s nižim prihodima situacija se dodatno pogoršala, otkriva istraživanje Europske komisije. Deset posto obitelji prisiljeno je povećavati svoj dug kako bi namaklo sredstva za osnovne životne potrebe, a još 15 posto njih je prisiljeno 'grickati' ušteđevinu (ako su je imali) da bi pokrilo životne troškove.
Eduard SOUDIL/Igor BOŠNJAK
U početku lošiji ugovor, manja plaća, fizički rad...
Europska komisija poslala je jasnu poruku svima koji se žele preseliti u drugu državu radi posla. Ističe da radnika iz druge države u početku vjerojatno očekuje privremeni posao ili na samo pola radnog vremena. Također, uvjeti iz ugovora o radu vjerojatno će biti lošiji no što bi bili u zemlji iz koje je radnik došao (pod uvjetom da je tamo uopće imao posao), a i plaća će biti manja u odnosu na domaćeg radnika na istom radnom mjestu. Uz sve navedeno, može se očekivati da će radnik iz druge zemlje u početku morati raditi posao koji je ispod njegovih kvalifikacija koje je stekao u domicilnoj zemlji. I žene i muškarci uglavnom u početku u novoj zemlji rade fizičke poslove, a žene, bez obzira na kvalifikaciju, uglavnom su angažirane na poslovima pomoći u kućanstvima ili za brigu o starijim osobama.
Ekonomski migranti brže gube posao, ali ga brže i pronalaze jer su spremni raditi za manje novca od domaćih radnika
Damir Novotny
ekonomski analitičar
Hrvatski problem je malo radnih mjesta
Ja bih tu okrenuo ploču - pada broj zaposlenih. Mi imamo jako nisku stopu zaposlenosti. U Hrvatskoj radi samo 38 posto radno aktivnog stanovništva, dok je europski prosjek 52 posto. Imamo problem malog broja radnih mjesta i dogodit će se ono što se u ekonomiji najčešće događa, da ekonomija sama riješi svoje probleme. To znači egzodus radne snage ili uspostavljanje ravnoteže na jako niskoj razini plaća, internoj devalvaciji. Kvalificirana radna snaga koja može naći posao u EU-u odlazi, a nekvalificirana, manje kvalificirana ili pak ona zanimanja koja se u EU-u ne traže, prihvaća niže plaće. Primjerice, ima puno ekonomista. A tko treba naše ekonomiste ili pravnike? Dolazi do uspostave neke nove ravnoteže koja je pogubna i strukturno dugoročno jako pogrešna - kaže ekonomski analitičar Damir Novotny. Proizlazi da bismo dugoročno mogli imati sličan broj zaposlenih, ali izgubiti na kvaliteti radne snage.
ZADUŽIVANJE
Deset posto građana tone u dugove i prisiljeno je napustiti zemlju