Objavljeno 14. lipnja, 2014.
Primarnu selekciju otpada pokrenula su već 223 grada i općine
Vezani članci
OTPAD IZ POPLAVLJENIH SELA I NA ŽUPANJSKOM DEPONIJU
Mnogi su se hrvatski gradovi “probudili” i počeli uvođenje primarne selekcije otpada. U posljednjih deset mjeseci, od stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, 223 grada i općine pokrenuli su projekte primarne selekcije vrijedne 337 milijuna kuna.
- To je jasan pokazatelj da su jedinice lokalne samouprave shvatile ozbiljno svoje obaveze. I to su, moramo biti iskreni, tektonski pomaci ako pogledamo desetljeće iza nas u kojem naši prethodnici nažalost nisu napravili gotovo ništa - rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na konferenciji za novinare o uvođenju primarne selekcije.
Do kraja 2018. godine Hrvatska treba uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Ciljevi koji su zacrtani u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i preuzeti iz pristupnih pregovora s Europskom unijom su smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja, a za što je preduvjet uvođenje primarne selekcije, zatim sanacija postojećih odlagališta otpadom i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.
- Cilj o smanjenju odlaganja ostvarit ćemo tako da gradovi i općine od 24. srpnja moraju građanima omogućiti razvrstavanja papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i glomaznog otpada. Cilj o povećanju recikliranja na minimalno 50 posto do 2020. godine za papir, staklo, plastiku i metal ostvarit ćemo odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Odvojeno skupljanje gradovi i općine dužni su osigurati kroz zelene otoke, reciklažna dvorišta i, najvažnije, omogućujući građanima odvajanje na kućnom pragu - rekao je ministar.
Osim navedenih, jedna od obaveza koje je Hrvatska preuzela je da do 1. siječnja 2015. godine uvede odvojeno skupljanje posebnih kategorija otpada: papira, metala, plastike, stakla, tekstila i obuće, električnog i elektroničkog otpada (EE), baterija i akumulatora, otpadnih vozila, guma, otpadnih ulja i medicinskog otpada. Putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurana su stručna pomoć i sredstva za nabavu spremnika, komunalne opreme, vozila, uređenje reciklažnih dvorišta. Do prošle godine samo je 29 gradova i općina imalo reciklažna dvorišta, a trenutno je u Fondu u pripremi 76 projekata u 69 gradova i općina.
- U proteklih 10 godina vrijedne sirovine bacale su se na odlagališta. Na taj način je u zemlju zakopano pet milijardi kuna vrijednih sirovina. Zato je recikliranje toliko važno jer moramo razmišljati o resursima koje koristimo. Uvođenjem održivog sustava gospodarenja otpadom u sljedećih nekoliko godina otvara se mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta u tom sektoru sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Osigurava se čisti okoliš i veća kvaliteta života građanima - zaključio je ministar Zmajlović.
Eduard SOUDIL
Društvo bez otpada
Osijek je među vodećim jedinicama lokalne samouprave koji je sasvim ozbiljno shvatio potrebu gospodarenja otpadom. Dijelom je razlog i taj što Osijek ima komunalnu tradiciju, pa je zato unatrag tri godine počeo projekt selektivnog prikupljanja otpada. Primjerice, kada je 2011. počelo prikupljanje papira kao sekundarne sirovine, prikupljeno je skromnih 300 tona. Godinu poslije, međutim, već četiri puta veće količine, a u 2013. godini prikupljeno je nešto više od 1.500 tona starog papira. Kante za selektivni otpad podijeljene su prvo kućanstvima, a od ove godine krenulo se s odvajanjem otpada i u zgradama kolektivnog stanovanja. Da ove aktivnosti nisu ostale nezapažene svjedoči i uključivanje u EU projekte, nepovratnih 352 tisuće eura Unikom dobiva kako nositelj projekta “Stvaranje društva bez otpada” u okviru EU - IPA projekta. U sklopu njega planira se postavljanje 20 mini ekootoka na gradskim trgovima i u gradskim četvrtima. Kao značajna aktivnost u okviru toga projekta ističe se i gradnja ekoparka u sklopu postojećeg reciklažnog dvorišta na lokaciji Jug 2. Ondje bi se nalazio i edukacijski centar u kojemu će se održavati edukativne radionice za učenike osnovnih škola, ali i za sve druge zainteresirane, a vezano uz primarnu selekciju otpada. (D.Ku.)
nedopustivo je da hrvatska zakopava 82 posto otpada
Ako gledamo samo komunalni otpad, prema službenim podacima EUROSTAT-a 2011. godine smo na odlagališta bez obrade odlagali čak 92% komunalnog otpada. Zadnji službeni podaci, za 2012. godinu, pokazuju da odlažemo 85%. Europski prosjek je 34%. Od 301 odlagališta otpada do sada je sanirano 120 odlagališta, a na njih 77 su sanacije u tijeku. Ove godine raditi će početi i prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, a više ih je u visokoj fazi pripremljenosti. Samo vrijednost gradnje svih centara za gospodarenje otpadom procjenjuje se na 4,8 milijarde kuna, a za njihovu realizaciju oko 65% iznosa osigurat će se u EU fondovima.
337
milijuna kuna vrijedni su projekti primarne selekcije otpada u 223 grada i općine
mihael zmajlović
ministar zaštite okoliša
Uvođenjem održivog sustava gospodarenja otpadom u sljedećih nekoliko godina otvara se 6.000 radnih mjesta