Čak 30 posto ukupne potrošnje lijekove odnosi se na osobe starije od 65 godina.

Iako specijalisti napominju kako je to neizbježno jer upravo stariji bolesnici češće boluju od kroničnih bolesti te im je neophodno više lijekova, procjenjuje se kako 50 posto starijih ne uzima svoje lijekove kako je propisano.

To su podatci do kojih je nedavno u svojem istraživanju došla dr. sc. Viktorija Erdeljić Turk, specijalistica kliničke farmakologije iz KBC-a Zagreb. Isto istraživanje, koje je inače bilo javno predstavljeno prigodom nedavno održanog 17. Savjetovanja farmaceuta u Osijeku, pokazalo je kako 10 posto starijih od 65 godina nikad ne podigne svoj lijek u ljekarni, oko 35 posto njih napušta ambulantu bez ikakve informacije o propisanim lijekovima, dok ih 74 posto nema nikakvu informaciju o mogućim nuspojavama lijeka. No, to istraživanje pokazalo je i kako su nuspojave lijekova u ovoj dobi puno češće, a često se interpretiraju kao novonastale bolesti, koje se počinju liječiti novim lijekom.

O neodgovarajućim lijekovima u starijoj dobi svoje je rezultate istraživanja iznijela i doc. dr. sc. Suzana Mimica Matanović, specijalistica kliničke farmakologije s Medicinskog fakulteta u Osijeku, koja u svom radu napominje da neodgovarajući lijekovi povećavaju rizik nuspojava, morbiditeta (obolijevanja) i mortaliteta. Problem je izražen i u ostatku Europe, ali i SAD-u gdje neodgovarajući lijek prima do 24 posto izvanbolničkih starijih bolesnika, te do 40 posto bolesnika smještenih u staračkim domovima. U istraživanju koje je provela ova znanstvenica u KBC-u Osijek obuhvaćena su 454 akutno hospitalizirana starija bolesnika, a neodgovarajuće lijekove primalo je čak njih 44 posto. Naime, farmakolozi i farmaceuti sve više dolaze do spoznaje kako apsorbcija lijekova u starijoj životnoj dobi nije jednaka onoj u mladom organizmu, zbog čega nepravilno propisani i kombinirani lijekovi kod starijih pacijenata ponekad čak mogu biti i, laički rečeno, otrov. Tako se farmakokinetičke promjene odnose na promjene u apsorbciji lijeka, raspodjeli i njegovu izlučivanju, odnosno zbog promjene u metabolizmu dolazi do mogućnosti povećane akumulacije i toksičnog učinka lijeka, a dolazi i do promjene farmakodinamike, odnosno povećane osjetljivosti na lijek pri središnjem živčanom sustavu.