Ministar turizma Darko Lorencin ovih je dana u Slavoniji i Baranji s čelnicima lokalne samouprave održao niz sastanaka te posjetio najvažnije adute koji čine slavonsko i baranjsko područje turističkom destinacijom.

S ministrom smo u Osijeku razgovarali o razvoju turističkog proizvoda, investicijama u turističke sadržaje, kontinentalnom turizmu i njegovom značaju za hrvatski turizam.

Udjel kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu još uvijek je vrlo mali, no može li se samo na taj način gledati na turizam na kontinentu? Koliko će on dobivati na značenju kroz provedbu strategije razvoja turizma, posebice anuliranje problema visoke sezonalnosti turizma?

- Strategija razvoja turizma ne prepoznaje morski ili kontinentalni turizam. Nama je bitno da se turizam razvija u cijeloj Hrvatskoj. Već desetak kilometara od obale više ne mora biti riječ o morskom turizmu, nego o nečemu drugome, kamo ljudi ne dolaze zbog mora i sunca, nego zbog predivne prirode i iznimne kulturne baštine. Istraživanja koja provodimo na inozemnim tržištima pokazala su kako je percepcija ljudi koji nikada nisu bili u Hrvatskoj na relativno niskoj razini. Nakon posjeta Hrvatskoj, percepcija naše zemlje kod tih isti ljudi radikalno raste. Pokazuje nam to da trebamo promijeniti politiku reklamiranja, prestrojiti se “u kući”, doraditi brend, dodatno ojačati i fokusirati se na samo manji broj područja.

Kada se komunicira Hrvatska, onda se upotrebljava 15-20 pojmova, što je previše za potrošača. Moramo komunicirati s četiri do šest ključnih područja, a to su - priroda, kulturna baština, obala, more, otoci - to su naši aduti. Gosti iz dalekih zemalja - SAD-a, Kine, Japana... u Hrvatsku ne dolaze zbog sunca i mora. U prvom planu tim su gostima ovi drugi interesi. I tu je ključ javnog sektora koji je sposoban pokrenuti inicijativu i dati potporu privatnom sektoru kako bi krenula turistička priča. Sve ovo što sam rekao pokazuje zašto je važno ukomponirati u turističku ponudu Hrvatske ovo podneblje Slavonije, Baranje i hrvatskog Podunavlja. Ovo područje istočne Hrvatske ima itekako zanimljive i specifične proizvode, sa svojim tržištem predstavljaju jednu nišu. Njih je potrebno objediniti, u suradnji s turoperatorima, lokalnim agencijama i svima drugima zainteresiranima za pružanje krajnje usluge gostu, u jedan proizvod. Turoperatori traže takve partnere na ovom području - koji će organizirati smještaj, koji će voditi računa o turistima tijekom čitavog njihovog boravka na ovom području, koji će moći organizirati biciklističku turu, posjet vinskim podrumima, večere... To je kompletan turistički proizvod koji čini destinaciju. U istočnoj Slavoniji došli smo do faze da pokrećemo konkretne korake u tom smjeru.

Na kakve poticaje mogu računati turistički akteri? Primjerice Ministarstvo sufinancira s 1,5 milijuna kuna zrakoplovnu liniju Osijek - London?

- Kada gledamo na istočnu Slavoniju kao turističku destinaciju, ona je poluautomobilska i poluavionska destinacija. Ako se ozbiljno želimo pozabaviti turizmom u ovom dijelu zemlje, jasno je kako zračna povezanost dovodi izuzetno zanimljiva tržišta i jača potencijal ovog područja. Na taj način treba se promišljati u daljnjem razvoju turizma i osmišljavanja proizvoda i marketinga koji će te proizvode prodati. Ako je riječ o dostupnim gostima iz susjednih zemalja, treba na određeni način profilirati taj proizvod. Kada je riječ o proizvodu utemeljenom na aviolinijama, u konkretnom slučaju za goste iz Londona, kao jednog “beskrajnog” tržišta za ovo područje, odlučili smo u čitav proces ući snažno i agresivno. Tu je nekoliko faza. Ovom zračnom linijom u Slavoniju i Baranju dolaze novinari koji će pisati o ovom području i kreiraju dodatni interes na nama zanimljivom tržištu. Destinacija pri tome mora biti spremna i odgovoriti adekvatnim turističkim proizvodima. Do kraja svibnja u Osijek će sletjeti veća grupa od 25 novinara iz Velike Britanije, Italije, Češke i zapravo svih važnih emitivnih tržišta. Oni će se isto tako raspisati o ovoj destinaciji. Interes će biti pokrenut. Moramo paziti da imamo adekvatan odgovor jer ćemo u suprotnom izazvati negativne efekte i raspršiti novac koji ulažemo. Ovim poticajima Ministarstva i sredstvima iz Fonda za razvoj turizma dajemo naznaku smjeru kojim se dalje treba kretati. Kopački rit, primjerice, ima odličnu investiciju u gradnji prihvatnog i posjetiteljskog centra u kojemu će posjetitelji moći dobiti sve informacije o Parku prirode. Potrebno će tu biti nadograditi još niz usluga za određene segmente značajne za posjetitelje i kreirati i razviti ponudu za goste.

Može li vino, primjerice, biti jedan od razloga za posjet Slavoniji i Baranji?

- Enogastronomija dobiva svoje tržište. Pojedini vinari ovdje stvarno su postigli proizvodnju s vrhunskom kvalitetom i tu kvalitetu sada treba kapitalizirati. Drugim riječima treba poraditi još jače i snažnije na marketingu vina. Ne pojedinih proizvođača, nego na marketingu sorti vina koje ovdje prevladavaju i na taj način i brendirati cijelu vinsku regiju.

U Osječko-baranjskoj županiji mnogo se ulaže u promidžbu enoturizma i gastroturizma. Dani vina i turizma jedna su od važnih manifestacija. Može li Ministarstvo poduprijeti tu manifestaciju i na koji način?

- Mislim da je Ministarstvo turizma i do sada pomagalo tu manifestaciju i upravo ono što sam rekao, treba nastaviti raditi na daljnjem etabliranju vinskih sorti ovoga područja. Podići sve na još višu razinu, čime će brend regije biti mnogo snažniji i destinacija će biti snažnija. Treba pojačavati sve komponente turističkog proizvoda.