Obilježavanje 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada, koje u Zagrebu organiziraju najveći sindikati, ove godine održat će se pod nazivom “Zajedno za 8+8+8” kojim sindikati žele podsjetiti na borbu za “tri osmice” u pregovorima o promjenama Zakona o radu.

Sindikati će, osim toga, hrvatskoj Vladi uputiti i crveni karton, kojim je pozivaju da odstupi jer, smatraju, nije dokazala da zna i može pokrenuti Hrvatsku.

“Tri osmice”, možda bi valjalo i danas podsjetiti, bile su povod za veliki prosvjed radnika 1. svibnja 1886., u Chicagu, koji su zahtijevali osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog obrazovanja. Policija je u Chicagu protiv prosvjednika upotrijebila oružje i ubila šest prosvjednika, a 50-ak ranila. Na sudu su završili organizatori prosvjeda, petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnji zatvor. U spomen na ovaj krvavi radnički prosvjed obilježava se 1. svibnja, Međunarodni praznik rada.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel analizirajući za naš list položaj hrvatskog radništva napominje kako današnju situaciju karakterizira nekoliko poražavajućih činjenica. U prvom redu, ona da je u Hrvatskoj 22 posto radno sposobnog stanovništva bez ikakvog posla, odnosno imamo 370 tisuća nezaposlenih osoba. Poražavajuće je, navodi Novosel, da 70 - 100 tisuća radnika prima minimalnu plaću, ako je uopće prima. Uglavnom je riječ o zaposlenima u radnointenzivnim djelatnostima, prerađivačkoj industriji - tekstilnoj, drvoprerađivačkoj... I naposljetku, ističe, najgore je što najmanje 50 tisuća zaposlenih ljudi neredovito prima plaću jer im kasni od jednog do šest mjeseci u tvrtkama koje su u poteškoćama, pred stečajem ili su u predstečajnoj nagodbi.

Tu je još javni sektor koji je također suočen s otkazivanjem kolektivnih ugovora, sa smanjivanjem prava iz kolektivnih ugovora, navodi Novosel podsjećajući kako je to sektor koji je u očekivanju outsourcinga. Postupka u kojemu će dio ljudi prijeći u privatni sektor, gdje, naglašava predsjednik SSSH, neće imati uvjete rada i materijalna prava kakva su do sada imali, gdje će imati i manju sigurnost radnog mjesta.

- Naposljetku, ostaju nam sretnici koji još rade na dobrim i sigurnim radnim mjestima, u sektorima koji bolje stoje - u bankama, telekomunikacijama, informatici... Tu radnici imaju solidne, pa i iznadprosječne plaće - kaže Novosel upozoravajući da svakim danom dolazi do sve veće nejednakosti među zaposlenima.

Predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković naglašava kako su hrvatski radnici pod velikim stresom jer su suočeni s problemima akumuliranim 23 godine koji su danas izašli na površinu sa svim negativnostima. On drži da je položaj radnika najlošiji od kada je neovisne Hrvatske, izuzevši ratne strahote kojima su bili izloženi, te da je današnja situacija rezultat loših državnih politika.

- Iskreno, ne znam gdje će to sve stati. Među radništvom prisutan je strah za radna mjesta, za plaće, prisutna je apatija... Nemamo u zemlji kritičnu masu koja bi promijenila ovo stanje, a sve probleme s kojima su suočeni radnici zaoštrava Vlada i premijer Zoran Milanović, pa čak i sa svojim nesuvislim izjavama koje posebice radnicima ne ulijevaju povjerenje da će učiniti nešto što bi popravilo položaj radnika - kaže Orešković.

Pritisci i promjene s kojima su součeni zaposlenici u javnom sektoru, upozorava Orešković, prenosi se i na realni sektor.

- Radničke plaće uglavnom se kreću oko 2.500 - 3.000 kuna i oni su u Hrvatskoj najugroženiji sloj građana. Nisu to umirovljenici ili neke druge socijalne kategorije, nego upravo radnici, jer oni od svoje plaćice moraju prehraniti obitelj, školovati djecu... S takvim plaćama sretni su ako im poslodavac plaća poreze i doprinose. Država hoće za 1. svibnja objaviti neku listu srama poslodavaca koji ne plaćaju poreze i doprinose. Možeš misliti što će se zbog toga u Hrvatskoj netko sramiti!? Držim da se s takvom listom treba sramiti Vlada koja ne kontrolira i ne sankcionira takve pojave. Pa mi se obilježavajući 1. svibnja, danas, u 21. stoljeću, borimo za 8+8+8, za što su se u Europi i svijetu radnici davno izborili!? Treba li o položaju radnika reći išta više? - kaže Orešković.