ĐAKOVO – Dok strahuju od mogućih suša koje bi ih prema prognozama mogle snaći na ljeto, slavonski ratari danima promatraju kako kiša natapa njihova polja i usjeve ne donoseći ništa dobro. Dio njih nije uspio privesti ni proljetnu sjetvu kraju, jer se u polja ne može ni u čizmama. U noći između ponedjeljka i utorka u okolici Đakova pao je i led! Perkovčanin Josip Zmaić kaže kako je led pao oko ponoći, u kombinaciji s kišom. Iako je sa strahom jučer ušao u polja, gdje ga je, kaže, dočekalo blato do trbuha, većih šteta na usjevima nije uočio.

- Još 4. travnja završio sam sjetvu, kukuruz je nikao, suncokret, šećerna repa. Kiša najviše šteti pšenici i uljanoj repici. Svaka nova kiša donosi veći problem. Dolazi faza cvatnje pšenice, a ona je bolesna i nastradat će. Uljana repica je u fazi završetka cvatnje, kiša je čak “otepla” nešto cvijeta - kaže Zmaić.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, potvrđuje da prekomjerne padaline zadaju glavobolju i ratarima i stočarima.

- U zadnje vrijeme kada je sjetva proljetnih kultura, imamo dosta kiše. Potrebno je provoditi zaštitu, posebice pšenice, s kojom imamo problema. Međutim, fungicidi kojima se tretiraju usjevi ne djeluju kad padne više od 20 litara kiše po kvadratnom metru - isperu se i ratari su u pat-poziciji - kaže Brlošić.

- Dio ratara posijao je proljetne kulture, a dio ne može u polja. Ima i onih koji čekaju svibanj i više temperature, da se zemlja ugrije. Prema dugogodišnjem iskustvu, najbolja je sjetva nakon 15. travnja, a nama su upravo u to vrijeme zaredale kiše. Mnogo je nezasijanih površina, a zasijane kulture ne mogu se štititi od korova zbog velike vlage tla. Strojevi ne mogu u polja. Velike probleme kiša je donijela i stočarima koji bi upravo sada trebali raditi prve otkose djetelinsko-travnih smjesa. Na žalost, prognoza ne ohrabruje. Još desetak dana bit će, prema najavama meteorologa, promjenjivo vrijeme s kišom - nastavlja Brlošić.

Na žalost, tlo ne može akumulirati vlagu koju donose kiše.

- Još uvijek u tlu nedostaje vlage, međutim, problem je u dubljim slojevima. Kiši je potrebno više od deset dana da se preseli u dublje slojeve. Dogode se više temperature, ona ostaje na površini i jednostavno ishlapi. Zalihe vode, bez obzira na količine koje padnu, nećemo dobiti. Bude li lipanj bez padalina, a kasnije i srpanj, ovo što sada pada neće biti od velike koristi - kaže Brlošić. Maja Muškić

Snimio: Josip ZMAIĆ

2904led1,2,3

OKVIR: