S nemalim poteškoćama u radu, zajedno s državom koja već godinama ne uspijeva pronaći pravi put za izlazak iz krize i olakšati im uvjete poslovanja, već godinama se susreću mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj.

I sam ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras zna reći kako su upravo mali i srednji poduzetnici spriječili još veću krizu u Hrvatskoj. Neke od njih, ovdje u Slavoniji i Baranji, pitali smo kako posluju, s kakvim se poteškoćama susreću i kako doživljavaju poteze Vlade koji se odražavaju na njihovo poslovanje.

- S velikim naporima opstajemo na toj vjetrometini koja se zove tržište, a zapravo to nije. Bar da urede plaćanje u rokovima. Sebe su osigurali tako da se njima mora platiti u roku od 30 dana, a nitko ne vodi brigu o nama, možemo li mi naplatiti našu robu i proizvode. Kada isporučimo fakturu, to nikada nije u roku od 60 dana. Nitko to ne poštuje. I to nam je najveći problem - rekao nam je Antun Stakor, vlasnik osječke tvrtke Credo d.o.o., koja se bavi izradom fleksibilne ambalaže, dizajnom i grafičkom pripremom.

- Možda se sada pridaje nešto više brige malim poduzetnicima nego za bivše vlasti, ali to je još beznačajno. Mi, mali, kao nedonoščad smo. Jednostavno nas zanemaruju. Ne možete dobiti kredit u banci, primjerice, za rabljeni stroj, koji ne mogu platiti nepovratnim sredstvima zato što je rabljen. Iako sam kreditno sposoban, ne mogu ga dobiti - kaže Stakor. Na pitanje vidi li ipak neko svjetlo na kraju tunela kaže da mu se čini “kao da se nešto malo pokrenulo i kao da ove godine nešto malo više rade. I ima neka, ako i nije svjetlo, a onda valjda bar svijeća”, kaže Stakor.

- U nedostatku kapitala, u nesigurnosti porezne politike, u odnosima koje su nametnuli konkurenti sa Zapada, teško je očekivati da će male tvrtke u Hrvatskoj zablistati. Budimo sretni ako održimo sadašnje stanje, što se tiče zaposlenosti i razvoja. Porezna nestabilnost i nesigurnost sigurno utječe na svakoga poduzetnika u okruženju. Ispada da je poduzetništvo ostavljeno samo sebi. Naravno da ćemo u ovoj globalizaciji, mi poduzetnici, posebice mali i srednji, sigurno teško preživjeti bez potpora države za investiranje i podizanje naše konkurentnosti na europsku razinu. Teško je držati tu utakmicu. Moramo biti svjesni u kakvom se okruženju nalazimo i nadoknaditi, svojim radom i ulaganjem sebe u firmu 24 sata na dan, sve ono što su tvrtke u Europi imale kada su bile u situaciji u kojoj je RH danas - rekao nam je Ante Raspudić, vlasnik đakovačkog Meteora d.o.o. Prema njegovim riječima, tržišna utakmica nije ravnopravna.

- Najžalosnije je što banke imaju kapitala, ali nam je on teško dostupan, jer su banke podigle kriterije za dobivanje kredita. Proizlazi da kredit jedino mogu dobiti tvrtke kojima on nije potreban, a i skupa je cijena kapitala. Vlada se okrenula sama sebi i funkcioniranju državnog sektora, dok privatnik sve obveze mora platiti na vrijeme, a uvjeti se svakoga dana mijenjaju. Stoga je teško očekivati da će naše proizvođačke firme opstati, a kamoli napraviti značajniji iskorak, osim onih koje su se pozicionirale puno prije i konkurentnost podigle na europsku razinu - kaže Raspudić.

- Slavonci su pretvoreni u kmetove. Ljudi ovdje mole Boga da dobiju mogućnost ljeti konobariti na moru i onda zarade koju tisuću kuna da bi prezimili. Je li to vama normalno pokraj ovakve bogate zemlje? - pita pak Miroslav Žakula, vlasnik vinkovačkog Euclida d.o.o., tvrtke s 25-godišnjim iskustvom u proučavanju procesa sušenja, te projektiranju, konstruiranju i proizvodnji različitih vrsta sušara i opreme za proizvodnju octa te sokova, kao i meteoroloških stanica za voćarstvo i vinogradarstvo.

- Koje mjere Vlade? Vlada diže poreze i nikakve mjere ne poduzima. Ovdje se proizvodnja sustavno uništava 20 godina, a ova vlada je to intenzivirala, od tečaja kune gdje se pogoduje uvozničkoj mafiji, do svega drugoga. Floskule koje vidimo u medijima već i mala djeca u vrtiću znaju. Mi smo svi kao stoka, kao ovce koje idu u klaonicu, i to kao ovce koje ne smiju ni blejati da se gazda ne bi uznemiravao. Moramo biti glupi - zaključuje Žakula.